Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. studenoga 2019.
Ispis članka: Sve jači otpor konzervativnoj revoluciji u Poljskoj: "Zbog vas se sramimo pred svijetom!" - Novi List

NoviList.hr

Sve jači otpor konzervativnoj revoluciji u Poljskoj: "Zbog vas se sramimo pred svijetom!"

Poloneza pred našim vratima

13. lipanj 2016 14:55

Napisao: Tihomir Ponoš

Prije 27 godina djelomično slobodni izbori bili su golem iskorak u demokratizaciji države i društva koji je ubrzo doveo do uspostave demokratskog višestranačkog sustava, a na ovogodišnji su Dan slobode destci tisuća Poljaka prosvjedovali zbog djelomično ograničenog demokratskog društva kakvo im posljednjih mjeseci, nakon izbora u listopadu 2015. godine, pokušava nametnuti vladajuća stranka Pravo i pravda. Prije 27 godina djelomična demokracija bila je velik korak naprijed, danas je velik korak natrag.

foto: Reuters

Prije 27 godina, u nedjelju 4. lipnja 1989. godine Poljaci su izašli na prve, djelomično slobodne izbore nakon Drugog svjetskog rata. Poljska je bila prva država iza željezne zavjese u kojoj su, nakon dugogodišnje krize i snažnog pritiska sindikata Solidarnost koji je prerastao u masovni pokret, organizirani izbori na kojima je u pitanje doveden politički monopol komunističke, odnosno u slučaju te države Poljske udružene radničke partije.

Taj datum, 4. lipnja, u spomen na održavanje prvog kruga parlamentarnih izbora na kojima je Solidarnost toliko uvjerljivo pobijedila da je Tadeusz Mazowiecki u kolovozu postao premijer, Poljaci obilježavaju kao Dan slobode.

Prije 27 godina djelomično slobodni izbori bili su golem iskorak u demokratizaciji države i društva koji je ubrzo doveo do uspostave demokratskog višestranačkog sustava, a na ovogodišnji su Dan slobode destci tisuća Poljaka prosvjedovali zbog djelomično ograničenog demokratskog društva kakvo im posljednjih mjeseci, nakon izbora u listopadu 2015. godine, pokušava nametnuti vladajuća stranka Pravo i pravda. Prije 27 godina djelomična demokracija bila je velik korak naprijed, danas je velik korak natrag.

Prošlotjedne prosvjede podržao je Lech Walesa, legendarni vođa Solidarnosti i prvi demokratski izabrani predsjednik nakon pada komunizma, koji od prošlojesenskih izbora oštro kritizira Pravo i pravdu i njenog čelnika Jaroslawa Kaczynskoga. Prosvjedu su se priključili Aleksander Kwasniewski, drugi demokratski predsjednik Poljske, jedini koji je to bio u dva mandata, a prije demokratskih promjena mladi komunistički čelnik, član dviju komunističkih vlada, i Bronislaw Komorowski, čovjek koji je u vrijeme kada je Kwasniewski bio mladi komunistički čelnik bio jedan od čelnika oporbene Solidarnosti.

Pravni kaos

U središtu je tog pokreta otpora protiv vlasti koja nije samo konzervativna po svjetonazoru nego i ugrožava demokratske stečevine Komitet za obranu demokracije (KOD). Već i nazivom ta organizacija podsjeća na KOR (Komitet za obranu radnika), organizaciju nastalu sredinom sedamdesetih godina koja je branila politički nepoćudne radničke aktiviste, a iz koje su regrutirane brojne važne osobe za povijest Solidarnosti. KOD je osnovan u studenom prošle godine, ne namjerava se transformirati u političku stranku, ali blisko surađuje s Građanskom platformom, stankom koja je do listopada bila na vlasti, a sada je najsnažnija oporbena stranka i Modernom, liberalnom strankom osnovanoj prije godinu dana, četvrtoj po snazi u Sejmu.

U središtu je sukoba odnos prema ustavnom sudu i reforma toga suda koju pokušava provesti Pravo i pravda. Spor je izbio ubrzo nakon pobjede stranke Kaczysnkoga (koji nije ušao u vladu i zapravo vlada iz sjene, a na premijerskoj je dužnosti Beata Szydlo). Prema novim pravilima, uvedenima nakon izbora, za odlučivanje je potrebna dvotrećinska većina od 15 sudaca, za odluku je nužan kvorum od čak 13 sudaca (prije je za kvorum bilo dovoljno devet sudaca), a ustavni sud predmete mora razmatrati kronološkim redom, kako ih je zaprimao.

Ustavni sud odbacio je reformu kao nezakonitu, o tome je odlučio po starim pravilima, a vlada ne priznaje tu odluku suda baš zato što je odlučeno po starim pravilima. Država, koja i dalje ekonomski dobro napreduje i ovoga je tjedna Svjetska banka potvrdila svoju procjenu rasta BDP-a od 3,7 posto u ovoj godini, je na rubu ustavne krize i prijeti joj pravni kaos. Vrhovni sud priznaje odluke ustavnog suda, upozorava vladu da je i ona tako dužna postupati, a vlada odbija priznati odluke ustavnog suda sve dok taj sud ne djeluje onako kako vlada želi.

Kritike stižu iz SAD-a

Mnogi Poljaci protive se i konzervativnoj revoluciji koju provodi ili namjerava provesti Pravo i pravda. Na udaru su bili javni mediji za koje je postalo nadležno ministarstvo financija, a sve je snažniji otpor ideji vladajućih o potpunoj zabrani pobačaja. Uzor Kaczynskom u mnogočemu je Viktor Orban, odnosno njegov način vladanja kojega je sam mađarski premijer 2014. godine nazvao »liberalnom demokracijom«. Kaczynski je govorio kako želi »Budimpeštu u Varšavi«.

Sve to sukobilo je poljske vlasti i s Europskom komisijom, a kritike stižu i iz Sjedinjenih Američkih Država. Europska komisija u siječnju je pokrenula istragu o poštivanju vladavine prava u Poljskoj. Početkom lipnja uputila je formalno upozorenje izrazivši zabrinutost za vladavinu prava, a povod je reforma ustavnog suda. Europska komisija iskoristila je mehanizam predviđen Okvirom za zaštitu vladavine prava, sam taj mehanizam ne omoućava EK da kazni pojedinu vladu, odnosno državu članicu, niti da uskrati novac iz fondova EU, u sadašnjoj fazi omogućava razgovore i pregovore o rješenju problema, ali to je bilo dovoljno da izazove nervozu u Varšavi. Razgovori i pregovori između EK i poljske vlade će se nastaviti, a uoči odluke od 1. lipnja vodeći su poljski političari dali niz vrlo tvrdih izjava.

U parlamentarnoj raspravi krajem svibnja premijerka Szydlo poručila je da njena vlada »nikada neće popustiti ultimatumu Europske komisije«, pozvala je parlament da »solidarno odgovori na napade na Poljsku« i zaključila da »nema Poljska problem s reputacijom, problem ima Europska komisija«. Čelnik oporbene Građanske platforme Grzegorz Schetyna imao je nešto drugačije mišljenje i zaključio »Poljska se zbog vas srami, oskvrnuli ste ustav«. Ta raspava vodila se tri tjedna nakon Dana ustava, velikog poljskog nacionalnog praznika kojim su ove godine obilježili 225. godina od usvajanja liberalnog ustava, drugog uopće u povijesti (stariji je tek ustav Sjedinjenih Američkih Država).

U to je doba ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski konstatirao da postupak kojega je EK povela protiv Poljske premašuje europski ugovor, te da se »mi nismo dogovorili o takvoj vrsti Unije«. Odrješit je bio i ministar unutarnjih poslova Mariusz Blaszcak zaključivši da »Bruxelles želi biti supervlada, a to je zabranjeno« te da se se »gospoda iz Europske komisije isključila iz stvarnosti«.

Pred Poljskom je jedan od najvažnijih međunarodnih političkih događaja koje ta zemlja organizira u posljednjih nekoliko desetljeća: početkom sljedećega mjeseca u Varšavi će se održati sastanak na vrhu zemalja članica NATO-a, a taj bi događaj mogao biti zasjenjen unutarnjepolitičkim zbivanjima.