O sporu sa Slovenijom

Stručnjakinja za granična pitanja Tatjana Tomaić: ‘Jednostrana primjena arbitraže je – agresija’

Gordana Čalić Šverko

Nitko ne dobiva pravo preko  prijevara – Tatjana Tomaić / Foto Glas Istre

Nitko ne dobiva pravo preko prijevara – Tatjana Tomaić / Foto Glas Istre

Slovenija unutar svojih granica može činiti što želi, međutim po međunarodnom pravu zabranjena je uporaba sile i agresije, kazala je mr. sc. Tatjana Tomaić



PULA  Sukladno najavama, Slovenija kreće s jednostranom provedbom arbitražne odluke o graničnom sporu. Što to znači u kontekstu činjenice da je Hrvatska izašla iz kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka, upitali smo mr. sc. Tatjanu Tomaić, politologinju s Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« i stručnjakinju za hrvatsko-slovensko granično pitanje?


– Jednostrani akti nisu mogući. Ne postoji implementacija arbitražne odluke u drugoj državi koja tu odluku ne priznaje jer je izašla iz arbitražnog postupka, znači to se ne zove implementacija, već jednostrani akt koji ta druga država provodi, a jednostrani akt kojim bi se pokušalo mijenjati postojeće granice može se tumačiti kao agresija. Svaka država, pa tako i Slovenija, može raditi i proglašavati što želi, ali unutar svojih granica. Hrvatska je navikla na jednostrane akte Slovenije, jer znamo da je 1993. godine donijela Memorandum o Piranskom zaljevu gdje je cijelu Savudrijsku valu proglasila svojim teritorijem, pa je potom 1994. godine provela »papirnatu« aneksiju četiri hrvatska sela, proglasila je i razne gospodarske pojaseve u našem moru i sve to nije imalo nikakvih pravnih utjecaja na Hrvatsku. Međutim, problem nastaje kad se ide u realizaciju jednostrane odluke na tuđem državnom teritoriju, onda se to može nazvati agresijom – rekla je Tomaić.


Od terana do Pirana


Stajalište Republike Hrvatske uvijek je bilo njegovanje i zagovaranje dobrosusjedskih odnosa te su od stjecanja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine sve hrvatske vlade poticale na dijalog i suradnju sa Slovenijom, dok su slovenske političke stanke, u nedostatku konstruktivnih političkih programa, kao što se i sad pokazuje, pitanje Hrvatske iskorištavale isključivo za mobiliziranje biračkog tijela i unutarnja politička pitanja. Hrvatska je Sloveniji, zapravo, nositelj vanjske politike jer u slovenskim medijima imaju jedan slogan koji zovu »hrvatsko pitanje«, dodaje Tomaić, a to je »od terana do Pirana«.




–Činjenica je da je Slovenija 2004. godine ušla u Europsku uniju s teritorijalnim morem od 180 četvornih kilometara i granicom u Savudrijskoj vali crtom sredine. Tako je i Hrvatska ušla u EU, tako su obje države ušle u UN, da ne pričamo da je Slovenija ušla u eurozonu, Schengen, OECD… Uglavnom, to znači da su te granice na snazi i da treba poštovati postojeći režim dok se granično pitanje između država ne riješi. To podrazumijeva i crtu sredine u Savudrijskoj vali. Podsjećam da su na snazi i postojeći ugovori, dva su bilateralna a jedan je međunarodni, koji reguliraju nesmetan život i rad pograničnog stanovništva, kretanje robe i kapitala – naglasila je Tomaić.


Na pitanje mogu li se ovih dana, pored povećanih napetosti i tenzija, očekivati incidentne situacije na crti razgraničenja u Savudrijskoj vali, Tomaić je odgovorila da nekako sve ide u tom smjeru.


– Granice se ne mogu i ne smiju mijenjati jednostrano. Nemojmo zaboraviti da Sloveniju početkom lipnja očekuju parlamentarni izbori, pa bismo i inzistiranje Ljubljane na jednostranoj implementaciji i dizanje tenzija u Savudrijskoj vali mogli definirati kao jedinstvenu slovensku predizbornu kampanju u kojoj je samo jedan cilj na kojem se dobivaju izbori: tko će biti uspješniji u prikazivanju Hrvatske kao slovenskog najvećeg neprijatelja. Svim je političkim opcijama u Sloveniji pitanje Hrvatske i arbitražne pitanje broj jedan, stoga će na tome i graditi svoje političke kampanje – rekla je Tomaić.


Sila zabranjena


Komentirajući to što Slovenija želi tužiti Hrvatsku za povredu europskog prava, rekla je da je to nonsens, jer Hrvatska nije povrijedila europsko pravo, niti Ugovor o Europskoj uniji. Hrvatska nije povrijedila članak 2. o zajedničkim vrijednostima država članica zbog kojeg bi se mogao aktivirati članak 7. o suspendiranju određenih prava. Članci na koje Slovenija polaže nadu su 258. ili 259. i uključuju djelovanje Europske komisije, što se sigurno neće dogoditi, jer bi time EK trebao potvrditi da Hrvatska nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovora, što nije naš slučaj.


– Nema prinudnog izvršenja odluke arbitražnog suda jer ona ne postoji – rekla je Tomaić te zaključila: »Ne postoji nikakva prisila koja Hrvatsku može prisiliti na provedbu arbitražne odluke. Slovenija unutar svojih granica može činiti što želi, međutim po međunarodnom pravu zabranjena je uporaba sile i agresije. Slovenska policija ne smije ulaziti u naše teritorijalne vode. Međutim, dok nema teritorijalne pretenzije, sve se može mirno riješiti, što Hrvatska cijelo vrijeme i zagovara. Ne mogu nas Slovenci prevariti i preko toga dobiti pravo, jer postoji pravna maksima primjenjiva na ovaj slučaj – nitko ne dobiva pravo preko svojih prevara«.