Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
9. prosinca 2019.
Ispis članka: Stručnjaci se boje kraha politike obračuna s korupcijom; Olujić: Suci već osjećaju zov Karamarkovih truba - Novi List

NoviList.hr

Stručnjaci se boje kraha politike obračuna s korupcijom; Olujić: Suci već osjećaju zov Karamarkovih truba

Odjeci srušenih presuda

5. listopad 2015 09:06

Napisao: Zdenko Duka

Političke volje za obračun s korupcijom više nema, a toj volji najviše sekundira izvršna vlast. Sada se može očekivati smjena vlasti pa se suci i tome prilagođavaju, ističe odvjetnik dr. Krunislav Ostojić

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

ZAGREB  Odluka Vrhovnog suda da ukine presudu Ivi Sanaderu za korupciju u slučaju Fimi Medije, i dalje se nerijetko komentira u javnosti kao (namjerna) nesposobnost sudstva da presuđuje u većim i velikim slučajevima korupcije u Hrvatskoj.

Čini se kao da je obračun društva s korupcijom 2010. i 2011. bio tek jedna pokazna vježba kako bi Hrvatska ipak riješila ono poglavlje 23. o pravosuđu u pregovorima s EU i napokon ušla u Uniju.

Tada je 2010. godine mijenjan i Ustav RH da bi u njega ušla odredba o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, no Ustavni sud je u srpnju ove godine donio odluku da je moguć kazneni progon samo ako do 2010., kada je promijenjen Ustav, nije nastupila zastara.

Treća vlast

Dr. Krunislav Olujić, odvjetnik, bivši predsjednik Vrhovnog suda, smatra da političke volje za obračun s korupcijom više nema, a toj volji najviše sekundira izvršna vlast. Sada se može očekivati smjena vlasti pa se suci i tome prilagođavaju, osjećaju »pobjednički zov Karamarkovih truba«. Olujić misli da je u svemu bila ključna odluka Ustavnog suda da nema primjene ustavne odredbe o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala, u onim slučajevima u kojima je zastara već nastupila.

 
Suci su sebe pozicionirali ne kao jednu od tri vlasti, nego baš kao treću vlast, pa onda prevladava jedan sluganski odnos prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Sredinom devedesetih godina (tada je Olujić odstupio s mjesta predsjednika Vrhovnog suda) sudbenoj je vlasti slomljena kralježnica, a umjesto hrvatskog stvaralo se HDZ-ovo pravosuđe. A predsjednik Vrhovnog suda, već u trećem mandatu, Branko Hrvatin doveo je svoju funkciju do potpune neprepoznatljivosti. Sudbena vlast se zatvorila u sebe, iznutra se reproducira, djeluje kao zatvorena staleška organizacija, govori Olujić.

Dr. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci misli nešto drukčije.

– Kad govorimo o promjenama Ustava 2010. u kojem su uvedene odredbe o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, mi iz ustavno-pravne struke smo već onda iskazivali rezerve. Jer mora biti velika iznimka da za neko djelo – nakon što je već zastarjelo – Ustav retroaktivno kaže: sad više ne zastarijeva, kaže ona.  

Sumnjiv tajming

– Zato mi nije bila neočekivana odluka Ustavnog suda u srpnju, kada je odlučio da se ne može suditi za djela koja su u zastari. Ta odluka ima svoje pravničko opravdanje. Tu je Ustavni sud mogao drukčije postupiti, ali nije. Mogla se donijeti i drukčija odluka, ali za to je bila potrebna i jedna drukčija samosvijest samog Ustavnog suda – i stručno i pojedinačno i politički – da bi se branilo nezastarijevanje tih djela, ističe ustavnopravna stručnjakinja. Sanja Barić kaže i da je tajming nekoliko odluka Ustavnog suda znao biti sumnjiv. Izborom trenutka, možda i pretjerano manipuliraju, jer ima više takvih slučajeva.

A što se tiče najnovije odluke Ustavnog suda o izmjenama Izbornog zakona, u dijelu koji se tiče osuđenika, ono što ostaje u Izbornom zakonu je to da svi oni koji su pravomoćno osuđeni na više od šest mjeseci a još uvijek služe kaznu ili će tek početi služiti kaznu – oni se ne mogu kandidirati na izborima, bez obzira o kojem se kaznenom djelu radi, kaže ona. No, pojašnjava dalje, amandmanom Mirele Holy u Izborni zakon bilo je uneseno da onda kada se radi o zlouporabi položaja i ovlasti, koje je samo jedno od kaznenih djela protiv službene dužnosti (a to nije korupcija i mito nego jedno od najblažih djela), onda nije važno koliko je duga kazna i osuđeni se ne smije kandidirati ne samo do isteka izdržavanja kazne, nego do kraja rehabilitacijskih rokova. To jedno kazneno djelo izdvojeno je kao izrazito teško kazneno djelo, umjesto da su u taj amandman stavljena i druga, teža kaznena djela. To je greška zakonodavca, govori ona.  

Prečeste izmjene

Opći je dojam da u Hrvatskoj nema kazne za korupciju. Sanja Barić o tome kaže da je veliki problem što se prečesto mijenja i ZKP i Zakon o parničnom postupku i drugi zakoni, kontinuirano se vrlo često mijenja pravni poredak.

– Ova presuda Sanaderu pala je iz proceduralnih razloga. I u drugim državama u kojima je bilo korupcije, ti najveći slučajevi su uvijek problematični, ne samo kod nas. Kad u tom objektivno teškom stanju, ne postoji volja i spremnost, onda je to dobra prilika za najveće moćnike da se izvuku. Dojam o sudstvu doista jest jako loš, slaže se i Sanja Barić.

Na kraju da istaknemo da ministar financija Boris Lalovac, možda ipak samo u prijeizborne svrhe, najavljuje kako kruže priče da će poslovne banke s Ustavnim sudom i HDZ-om sve saborske odluke o kreditima u švicarcima poništiti. Napominjemo, Zakon o »švicarcima« donesen je doslovno jednoglasno, svi zastupnici preuzeli su odgovornost na sebe.  

No, dojam je da Ustavni sud iz političkih motiva sve češće politički odlučuje o pojedinim zakonima. Politika je omotana u stručni celofan, ili obratno.