»Incident« o kojem hrvatska predsjednica nije informirana mogao bi izazvati nove sukobe u Piranskom zaljevu. Prema Slovenskoj televiziji, umaški uzgajivači školjaka proširili su od lani uzgajalište posred zaljeva čak deset puta, a i dalje ga povećavaju
Kada ju je slovenski predsjednik Borut Pahor na prekjučerašnjem sastanku hrvatsko-slovensko-austrijske trilaterale u Goriškim brdima u Sloveniji upozorio na problem širenja umaškog uzgajališta školjaka u »slovenskom dijelu« Piranskog zaljeva, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odgovorila je da o tom problemu nije informirana. Prema pisanju slovenskih medija, riječ je o novom incidentu u Piranskom zaljevu, jer hrvatski uzgajivači školjaka proširuju uzgajalište u »nesporno« slovenskom moru. Taj je slučaj privukao veliku pozornost slovenskih medija, dok su hrvatski mediji, zaokupljeni uspjesima hrvatskih nogometaša u Rusiji, slučaj uglavnom ignorirali.
Policija čuva
Kako je prva izvijestila Slovenska televizija, umaški uzgajivači školjaka proširili su od lanjskog travnja uzgajalište koje se nalazi posred zaljeva čak deset puta, a i dalje ga povećavaju. Hrvatske uzgajivače pritom stalno čuva čamac hrvatske policije, zbog čega su slovenski policajci događaje na moru što ga smatraju slovenskim teritorijem prisiljeni samo pasivno promatrati, uz upozorenje hrvatskim kolegama da se nalaze u »slovenskom moru«.
Uzgajalište školjaka koje se djelomično nalazi i na dijelu Piranskog zaljeva koji je po arbitražnoj presudi, koju Hrvatska ne priznaje, pripao Sloveniji, upravlja ribarska zadruga Sargus iz Umaga. Kako se navodi u službenom listu Istarske županije, Sargus je dobio 20-godišnju koncesiju za 10.000 kvadratnih metara veliko uzgajalište na tom području. Kako nam je kazao Daniele Kolec, član umaške zadruge Sargus, uzgajalište školjaka u Piranskom zaljevu posluje u skladu s hrvatskim zakonima i dobivenom koncesijom, a nalazi se »nedvojbeno na hrvatskoj polovici« zaljeva.
Slovenski inspektori pokušali su u više navrata utvrditi što se događa na uzgajalištu školjaka i ispitati članove hrvatske posade na uzgajalištu, ali su ih hrvatski policajci u tome spriječili. Slovenski inspektor za okoliš zadnju je inspekciju obavio 22. lipnja, utvrdivši da se broj bova za uzgoj školjaka na dva polja uzgajališta povećao. Slovenska strana zbog spornog uzgajališta također je slala diplomatske note u Zagreb, prosvjedujući zato što je uzgajalište školjaka, koje u Piranskom zaljevu postoji od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, nezakonito prošireno na slovenski dio zaljeva. Ljubljana, naravno, takve postupke iščitava kao kršenje arbitražnog sporazuma, nepoštivanje arbitražne odluke, ali i kao dokaz nespremnosti Zagreba na rješenje ovog pitanja. Neki komentatori na slovenskoj strani ovaj slučaj dovode u vezu i s činjenicom da još nije formirana nova vlada u Ljubljani, što navodno pokušava iskoristiti hrvatska strana.
»Učinit će sve«
Slovenski predsjednik Pahor apelirao je na hrvatsku kolegicu da vladu u Zagrebu upozori na širenje uzgajališta školjaka hrvatske zadruge preko granice koju je svojom presudom utvrdio arbitražni sud. Slovenski je predsjednik, kako je sam rekao, »apelirao« na hrvatsku kolegicu da do takvih incidenata više ne dolazi i da slovenska strana želi mirno rješenje kakvo je postignuto arbitražnom odlukom. Pa ipak, kako je kazao Pahor, slovenska je strana u protivnom spremna učiniti sve da zaštiti svoju teritorijalnu cjelovitost, iako nije baš jasno kako u Ljubljani misle to i ostvariti. Svaki takav pokušaj, koji na hrvatskoj strani smatraju jednostranim, sigurno bi doveo do novog incidenta.
Za Hrvatsku, naime, nikakvo arbitražno rješenje ne postoji, budući da je hrvatska strana istupila iz arbitražnog postupka, smatrajući ga kompromitiranim. Za Hrvatsku arbitražna odluka ne postoji, što je u Goriškim brdima kazala i hrvatska predsjednica. Premijer Andrej Plenković najavio je da je hrvatska strana spremna pregovarati s Ljubljanom o rješavanju graničnog problema kada Slovenija dobije novu vladu, o čemu je nedavno razgovarao i s Janezom Janšom, relativnim pobjednikom nedavnih parlamentarnih izbora u Sloveniji. Kao što je poznato, arbitražni sud dodijelio je Sloveniji četiri petine akvatorija Piranskog zaljeva, a slovenska strana pokušala je jednostrano implementirati presudu upravo u Piranskom zaljevu, ali ne i na kopnenom dijelu granice, gdje je arbitražno rješenje uglavnom nepovoljnije za Sloveniju od razgraničenja u Piranskom zaljevu. Međutim, osim što je razbuktao rat prekršajnim kaznama, taj pokušaj nije urodio plodom za slovensku stranu.
