Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
22. ožujka 2019.
Ispis članka: Ovi su gradovi znali iskoristiti europske fondove: Nije to puno novca, ali nas je malo pa se čini da smo bogati - Novi List

NoviList.hr

Ovi su gradovi znali iskoristiti europske fondove: Nije to puno novca, ali nas je malo pa se čini da smo bogati

Iznos bitno smanjen

16. kolovoz 2018 07:19

Napisali: Marinko Krmpotić , Tihomir Ponoš

Zaključuje to Kristijan Rajšel, gradonačelnik Čabra, grada koji je od 2015. do 2017. godine u gradski proračun za projekte privukao 4,1 milijun kuna, odnosno 218 kuna po stanovniku i prema tom kriteriju ušao među prvih deset gradova, daleko ispred razvijenijih, poput, na primjer, Umaga ili Vodica

Europski novac, kao i novac države, dobro dođu razvoju Čabra i okolice / Foto M. Gracin

ZAGREB - U prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji četvrtina gradova, njih 32 od 129, nisu povukli ni eura, ni izravno, ni neizravno, iz fondova EU-a. Rezultat je to istraživanja kojeg je proveo portal gradonacelnik.hr, a prema kojemu podaci o izravnoj i neizravnoj pomoći gradovima u 2017. pokazuju pad u povlačenju sredstava, ali i povećanje broja gradova koji su iskoristili fondove Unije za financiranje svojih projekata, pa ih je bilo 11 više nego godinu ranije.

Gradovi su 2016. povukli 269,1 milijun kuna, a prošle godine tek 89,2 milijuna. U pet godina članstva u Uniji nešto više od 516 milijuna kuna. Razloga za tako velik pad u samo godinu dana može biti više. Jedan od njih može biti politička nestabilnost koja je bila važna značajka 2016. godine što je za posljedicu imalo usporavanje odobravanja i ugovaranja projekata na svim razinama. Dinamika ovisi i o višegodišnjim kapitalnim projektima, pa pojedini grad može ugovoriti znatniju svotu za realizaciju većeg projekta u jednoj godini, a taj novac povući u sljedećoj (ili sljedećim) godinama. No, kako navode na gradonacelnik.hr, to ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i svim projektima.

Manjima više »po glavi«

Rekorder po povlačenju novaca fondova u petogodišnjem razdoblju su Križevci koji su od 516 milijuna kuna povukli više od 10 posto, odnosno više od 53 milijuna kuna. Slijedi Zadar s nešto manje od deset posto, odnosno gotovo 50 milijuna kuna. U vrhu su uglavnom srednji ili veći gradovi poput Karlovca, Vinkovaca, Osijeka, Rijeke, Velike Gorice. No, među prvih deset su i Ludbreg koji je povukao 5,28 posto ili oko 30 milijuna kuna i Senj s 2,67 posto, odnosno 13,5 milijuna. Uzme li se kao kriterij svota podijeljena s brojem stanovnika, raspored je nešto drugačiji i u vrhu su manji gradovi. Prednjači Ludbreg s 631 kunom po stanovniku u pet godina, slijede Križevci s 493, Senj s 376, Skradin 254 i Trilj 240.

Rukavina: Novac iz europskih fondova Senju puno znači

Senj je u pet godina po glavi stanovnika povukao 376 kuna, i time se svrstao na treće mjesto u državi.

– Novac iz europskih fondova jako puno znači za proračun Grada Senja i zahvaljujući i tom novcu proračun je povećan. Apliciramo na sve natječaje koje raspisuju ministarstva i nedavno smo kandidirali dječji vrtić i uređenje Pavlinskog trga – kazao je za naš list gradonačelnik Senja Sanjin Rukavina. Dva važna infrastrukturna projekta u ovome času su uređenje Pavlinskog trga i uređenje Ulice Damira Tomljanovića Gavrana s četiri pristupne ulice.

– Novcem iz europskih fondova završeno je reciklažno dvorište, nedavno je dopuštena uporaba 1. i 2. dijela građevine na odlagalištu neopasnog otpada Sveti Juraj, radi se na uređenju šetnice, projekt je ukupno vrijedan više od šest milijuna kuna. Cilj je novcem iz europskih fondova poboljšati infrastrukturu, ali i ukupnu kvalitetu života stanovnika Senja – zaključio je gradonačelnik Senja.

Prošle godine najviše novca povukla je Velika Gorica, 8,4 milijuna kuna, slijedi Rijeka s 5,7, Osijek s nešto više od pet milijuna, pa Bjelovar i Zadar s nešto više od četiri i Šibenik s tek nešto manje od četiri milijuna kuna. Mjereno »po glavi stanovnika« opet, logično, prednjače mali gradovi. Prvo mjesto od Ludbrega preuzeo je Lipik s 233 kune po stanovniku u povučenih sredstava u jednoj godini, samo devet kuna manje po stanovniku povukla je Županja, dok je Rab povukao 172 kune po stanovniku. Grad Zagreb, koji ima status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna, dakle više od Velike Gorice, ali da u Zagrebu postoji velik prostor za napredak jasno je zna li se da gradska vlast povlači tek 11 kuna po stanovniku.

Čabrani pri vrhu

S područja Primorsko-goranske županije jedini mali grad koji je ušao u prvih deset po uspješnosti korištenja direktne i indirektne pomoći iz EU fondova u razdoblju od 2013. do 2017. godine je Čabar koji je na sedmom mjestu ljestvice napravljene tako da je ukupna količina dobivenih sredstava podijeljena s brojem stanovnika te izračunato koliko je po stanovniku koristila pojedina lokalna samouprava.

Grad Čabar s 218 kuna po stanovniku na sedmom je mjestu, a to znači da je, primjerice ispred daleko turistički razvijenijeg Umaga (191 kuna) ili isto tako jako turistički razvijenih Vodica (184 kune). »Naravno, ovaj plasman raduje«, ističe gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel koji ponajprije čestita djelatnicima gradske uprave koji su, bez ikakve pomoći sa strane, napravili dobru kandidaturu te u tri godine, od 2015. do 2017. godine u gradski proračun privukli 4,1 milijun kuna.

Rijeka ima najviše ugovorenih projekata, a ugovara i nove

Prije odlaska na ljetni odmor, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel pohvalio se da je Grad Rijeka prvi po broju ugovorenih europskih projekata među svim jedinicama lokalne samouprave. Kako je tada rekao, to nije dogodilo slučajno, već je rezultat kompetencije riječke gradske uprave koja ima interdisciplinarne timove koji rade na pripremi i koji nisu smješteni u jedan poseban odjel gradske uprave, već dolaze iz raznih odjela i po potrebi surađuju jedni s drugima. Takav je model, uvjeren je gradonačelnik Rijeke, efikasniji je nego da se osnivao zaseban odjel koji bi se bavio europskim projektima.

Kako smo već objavili, prema pregledu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije ugovorenih u razdoblju od 2010. do 2018. godine, što ga je Udruga gradova objavila u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU-u, u bazi se nalazi 4.912 ugovorenih projekata koje provodi 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora. Grad Rijeka je s 39 ugovorenih objekata bio na prvom mjestu što je, kazao je Obersnel, »odraz aktivnosti gradske uprave Grada Rijeke koja je u pripreme i prijave europskih projekata ušla vrlo rano prepoznajući fondove EU-a kao važan izvor financiranja različitih programa i projekata«. Podsjetio je pritom i na projekte za koje u trenutku obrade podataka nije bilo potpisanih ugovora-vodno-komunalni projekt izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, izgradnja Dječje kuće i nove gradske knjižnice u kompleksu »Benčić« te najavio potpisivanje ugovora.

– Nije to nešto puno novaca, ali nas je ovdje malo pa onda ispada da smo jako bogati, a nismo. Svakako, dobro je da smo te novce dobili, a utrošili smo ih na projekt uređenja cesta u Gerovu na lokaciji zvanoj Kasarne i uređenje Doma kulture, a najveći dio sredstava (2,6 milijuna) bio je vezan uz saniranje posljedica oštećenja od ledoloma, odnosno saniranje oštećenih prometnica i obnove nekih od oštećenih objekata. Svakako smo mogli i više, a to što nismo nije naša krivnja, već posljedica nerealnog indeksa razvijenosti koji nas priječi u kandidiranju za neke EU fondove. Primjerice, nismo prošli u kandidaturi za uređenje Doma kulture u Čabru te izgradnju kanalizacije u Prezidu. Oba ta projekta iznova ćemo prijaviti jer smo obaviješteni o nešto povoljnijem bodovanju pa se nadamo da ćemo ovog puta biti uspješni u kandidaturi te da ćemo zahvaljujući pozitivnom odgovoru nastaviti niz priliva EU sredstava koji smo započeli 2015. godine. Naravno, pratit ćemo i sve druge natječaje te se prijaviti na svaki za koji pretpostavimo da imamo uvjete i mogućnosti dobivanja EU sredstava – rekao je gradonačelnik Čabra Rajšel naglasivši kako je uz ovu hvalevrijednu pomoć iz EU fondova iduće godine lijepa pomoć najavljena i iz državnih fondova, ponajprije uz projekt »Zaželi« vezan uz zapošljavanje žena, odnosno projekt uređenja vrtića, a nadati se treba i izdvajanjima vezanim uz državne projekte razvoja ruralnih područja Hrvatske.