Tri priče

One su pobijedile i telekome i državu: Prokazale su prevarante i dobile svoj novac natrag

Portal Novilist.hr

Ilustracija / Foto Unsplash

Ilustracija / Foto Unsplash

Žalile su se na postupanje operatera, samo da bi ih potom HAKOM fino odbio. No, one su sebi rekle da više neće glumiti žrtve...



Žaliti se na postupanje operatera i dobiti svoj novac natrag ipak nije nemoguća misija u Hrvatskoj. Nije laka, i tek rijetki u njoj uspiju, kao što pokazuje slučaj triju žena, čije je priče Jutarnji list pronašao među presudama na stranicama HAKOM-a, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.


Žalile su se na postupanje operatera, samo da bi ih potom HAKOM fino odbio. No, one su sebi rekle da više neće glumiti žrtve. Uspješno su se obratile Upravnom sudu, gdje su dokazale da su ih nasamarili i operateri i regulator.


Posebna akcija


Priča prva:




Gospođi iz Zagreba prodajni predstavnik jednog operatera na kućnom je pragu prodao pretplatu s reklamnim letkom u kojem je stajalo kako je riječ o posebnoj akciji: korisnik uslugu može besplatno isprobati tijekom dva mjeseca te od nje, ako mu se ne dopadne, odustati bez plaćanja naknade za prijevremeni raskid.


Zagrepčanka je prihvatila ponudu, no kad je mjesec i pol nakon korištenja odlučila da će sve to ipak vratiti, stiglo je iznenađenje od telekoma. Odlučili su joj naplatiti naknadu za raskid ugovora jer je krivo razumjela ponudu: usluga se doista mogla besplatno isprobati u roku od dva mjeseca, ali rok za raskid ugovora bio je 30 dana koji je ona prekoračila.


Uzalud se Zagrepčanka žalila i operateru i HAKOM-u da nikad nije primila dokumentaciju u kojoj doista stoji da je raskid ugovora moguć u roku od 30 dana – odbili su je i prodavač i agencija pa je pravdu potražila na sudu.


Cijela je priča očito bila takva obmana da je čak i hrvatski sud morao priznati da je bila “prevarena” – ustvrdili su kako joj operater nikad nije poslao opće uvjete poslovanja, iako je prodajni predstavnik isto lažno ustvrdio na njezinu zahtjevu za uslugu, a posebno su se okomili na činjenicu da je operater potrošaču nudio nejasne i nerazumljive obavijesti, kao i da su informacije koje je pružio bile napisane presitno da ih itko pročita.


Stoga je HAKOM-u, koji je prvotno odlučio protiv korisnice, naloženo da odluku donese u skladu s novim elementima, a koji svi idu u korist potrošača.


Skenirao, faksirao i zbrljao


Priča druga:


Gospođa iz Slavonije došla je tražiti povrat novca za neiskorištene Simpa bonove, a djelatnik u poslovnici preuzeo je i skenirao njezine bonove i dokumente te joj objasnio da će povrat novca dobiti za 30 dana.


Kako mjesec dana poslije novac još nije sjeo, obratila se operateru za pojašnjenje i dobila nevjerojatan odgovor: djelatnik iz poslovnice koji je skenirao njezine bonove faksirao ih je tako da iz njih nisu bili čitljivi serijski brojevi pa sad od nje traže da ponovno dostavi bonove ili ostane bez povrata novca.


Gospođa se zainatila pa operateru poručila neka si skenove bonova sam nabavi od djelatnika koji ih je skenirao ili će cijelu stvar riješiti kroz postupak prigovora.


Dogodilo se ovo drugo, ali operater i HAKOM, nevjerojatno, nisu bili skloni slavonskoj korisnici te su od nje doista tražili da operateru ponovno donese originalne bonove, iako je to već jednom napravila.


Kad je ova to i drugi put odbila napraviti, cijela je stvar završila na sudu koji joj je priznao za pravo: doista nije na potrošaču da zbog pogreške djelatnika tisuću puta donosi jedne te iste dokumente pa je HAKOM, koji ju je prvi put odbio, uputio na donošenje novog rješenja.


Pomiješali im se datumi


I priča treća:


Posebno se u postupku žalbe na nekoliko uvećanih računa iz 2014. namučila jedna korisnica iz Zagreba kojoj su pune četiri godine, zaključio je Upravni sud 2018., otežavali i operater, ali i regulator.


Ona je operateru, a poslije i Povjerenstvu za zaštitu potrošača, zbog povećanog iznosa računa i uskraćivanja usluga podnijela dva prigovora, ali njima su se pomiješali i datumi računa na koje je prigovarala, kao i razlozi prigovora pa je protiv njihovih odluka, koje joj baš i nisu išle u korist, pokrenula spor pri Upravnom sudu.


To je tijelo brzo zaključilo da su gospođi pogrešno utvrdili iznos odobrenja računa na koje je prigovarala i da su joj trebali oprostiti mnogo više novca nego što su pristali. Utvrđeno je i da se uopće nisu očitovali o izvedenim dokazima pa su im odluke proglašene nezakonitima, a postupak opet vraćen na početak.


Dakle, moguće je i u Hrvatskoj! Može se ako se čovjek potrudi. I žali se tamo gdje je za to mjesto, a ne po kavama i društvenim mrežama, piše Dora Koretić za Jutarnji list.