Analiza afere SMS

OBRAČUN U HDZ-u Je li u najnovijoj dvorskoj spletki jedini cilj uhvatiti pozicije za nove izbore?

Zdenko Duka

Foto Jurica Galoić / PIXSELL

Foto Jurica Galoić / PIXSELL

Interesno povezane skupine ljudi razorile su obavještajne institucije. One nisu više instrument Vlade i operativne vlasti, nego tih skupina čiji ciljevi većinom nisu plemeniti. Vidjet ćemo ima li Plenković odlučnosti i snage da se obračuna s obavještajnim podzemljem



Glavni događaj u Hrvatskoj je uhićenje Franje Varge zbog fabriciranja, krivotvorenja sms-ova iz visokog političkog i pravosudnog života, već prema potrebi naručitelja.


Navodno je fabricirao za Zdravka Mamića, a moguće je da su po istoj liniji, neki drugi lažni sms-ovi dospjeli do Ivana Zvonimira Čička i Ivice Todorića. Oni lažni sms-ovi o korespondenciji Andreja Plenkovića s bivšom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić vezanoj uz Agrokor.


Tereti se da je za više osoba u kaznenim i drugim postupcima koji se vode protiv njih, izrađivao lažnu SMS korespondenciju i drugu dokumentaciju kako bi te osobe ishodile povoljne sudske odluke.




Varga je bivši obavještajac i policajac koji i dalje ima jako dobre veze u policiji, ali i među bivšim i(li) sadašnjim političarima HDZ-a. Dobar je poznanik i s Milijanom Brkićem i s Tomislavom Karamarkom. Još i veći potres izazvalo je u srijedu ujutro uhićenje Blaža Curića, kuma Milijana Brkića i osobnog vozača potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića. Navodno je Curić s jednokratnom telefonskom karticom izvijestio Vargu da brzo uništi sve što je fabricirao jer je pod prismotrom. Ali je pritom »uhvaćen« i signal Curićevog mobitela.


Brkić je u utorak navečer možda čak i malo bahato ustvrdio da su »manipulatori« iskoristili istragu Uskoka i činjenicu da poznaje bivšega MUP-ova informatičara Franju Vargu kako bi protiv njega iskonstruirali laž da je Vargine usluge koristio za unutarstranačke obračune u HDZ-u. A za izjave Branimira Glavaša o tome da Brkić stoji iza vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, Brkić je kazao da su »Glavaša opet prevarili njegovi stari prijatelji«, aludirajući da je Glavaša Vladimir Šeks nagovorio da Brkića posredno optuži za organizaciju vukovarskog prosvjeda.


No, sutradan poslije uhićenja vlastitog kuma bio je već malčice mekši pa je konstatirao – neka institucije rade svoj posao, a sve ostalo vidjet ćemo uskoro. A na pitanje ide li istraga prema njemu, kazao je »ne znam ja, to morate pitati nadležne institucije«.


Brkićeva šutnja 


Sada se priča o Franji Vargi, Blažu Curiću i o Milijanu Brkiću poprilično ukrštava ili preklapa s inicijativom vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koji 13. listopada zove »sve građane Vukovara i cijelu hrvatsku javnost« na prosvjed u Vukovar protiv neefikasnosti i sporosti istraga i procesuiranja ratnih zločina na vukovarskom području, odnosno na prosvjed protiv vlastitog MUP-a te Ministarstva pravosuđa.


Raspetljavanje istrage u vezi sms-ova i daljnji događaji u vezi najavljenog vukovarskog prosvjeda mogli bi rezultirati krupnijim posljedicama i za HDZ i za Hrvatsku. Čini se da je sada unutar stranke možda čak i neminovan otvoreniji sukob Plenkovićeve linije desnog centra s radikalno desnom strujom.


Foto Darko Jelinek


Foto Darko Jelinek



Da Penava ne priprema prosvjed u Vukovaru samostalno, isključivo po vlastitom nahođenju, jasno je kao iz aviona. Premijer Plenković i ljudi oko njega prilično logično smatraju da je taj potpuno iznenadni Penavin poziv pokušaj destabiliziranja šefa HDZ-a i premijera te njegove vlade. Iako ne govore to javno, ali rade na tome da iskoriste svoj utjecaj da spriječe masovniji i snažniji prosvjed.


Iz druge, interesno i ideološki suprotstavljene grupacije Plenkovićevoj, od viđenijih HDZ-ovaca jedino je Stevo Culej izričito javno podržao vukovarski prosvjed. Milijan Brkić danima je šutio sve do ove srijede. A tada je rekao da ne zna hoće li ići na vukovarski prosvjed, da inače s tim prosvjedom nema nikakve veze, no da se »ne trebamo bojati našeg naroda ni branitelja, svatko u demokraciji ima pravo artikulirati svoje stavove«.



Desničarski prosvjedi i različite inicijative u europskim zemljama najčešće su usmjerene protiv primanja imigranata iz Afrike i Azije. Hrvatski desničari i radikalni desničari nemaju potrebe za tim jer kod nas imigranata nema, niti se ovdje zadržavaju, a niti bi se htjeli zadržati. Stoga su na udaru i dalje dominantno Srbi te homoseksualci, a onda i Hrvati liberalnih svjetonazora.


Novija povijest desničarskih okupljanja i prosvjeda u Hrvatskoj započela je u travnju 2013. kada se na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića okupilo nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su organizirano autobusima i vlakovima došli iz Dalmacije i Slavonije na prosvjedni skup »Ne ćirilici u Vukovaru«, koji je organizirao Stožer za obranu hrvatskog Vukovara. Glavni govornik bio je predsjednik Stožera Tomislav Josić koji je iznio potrebu ujedinjenja svih braniteljskih i stradalničkih udruga pod »jednu kapu«. Na zagrebačkom skupu nije tada bilo nijednog poznatog političara, ali ni poznatih sudionika Domovinskog rata. U jesen te iste godine nekoliko puta su nasilno skidane postavljene ploče sa zgrada državnih institucija u Vukovaru, koje su pisane na dva pisma – i latinicom i ćirilicom.


»Konzervativna revolucija« nastavljena je 2013. referendumom koji je organizirala i za koji je prikupila dovoljan broj potpisa udruga U ime obitelji Željke Markić. U drugom državnom referendumu u Hrvatskoj, jedinom poslije onog koji je odlučivao o državnoj samostalnosti Hrvatske, odlučeno je da se u Ustav RH unese definicija da je »brak životna zajednica žene i muškarca«. Izlaznost na referendum bila je samo 37,9 posto birača, »za« je glasalo nešto manje od dvije trećine glasača koji su izašli na referendum i to je bilo dovoljno za izmjenu Ustava. Aktivnosti konzervativnih udruga nastavljaju se svakog svibnja tzv. Hodom za život (koji se održavaju i u drugim zemljama) gdje se apelira na onemogućavanje abortusa. Isto tako, različitim inicijativama za referendum, na primjer, o tome da se smanji broj zastupnika nacionalnih manjina i da im se ograniči pravo glasa u Hrvatskom saboru.


U jesen 2014. godine se pred zgradom Ministarstva branitelja natkrilio prosvjednički šator s porukama da je 1991. bila protiv Jugoslavije, a 2014. protiv Jugoslavena. Šator je trajao točno 555 dana, tako je potrajao i nekoliko mjeseci za vrijeme trajanja vlade Tihomira Oreškovića, koja je zamijenila Milanovićevu vladu lijevog centra.


Načelno, najmasovnija okupljanja hrvatske radikalne desnice su na koncertima Marka Perkovića Thompsona koja su vezana uz Dan pobjede 5. kolovoza, a održavala su se u Čavoglavama, lani u Slunju, a u kolovozu ove godine u Glini. Na njima se manje ili više prikriveno ustašuje.


I, naravno, posjećena su okupljanja na svibanjskim bleiburškim komemoracijama, samo što je ove godine austrijska policija počela privoditi ljude zbog ustaških obilježja i nacističkog pozdrava pa je neke i osudila zbog takvog slavljenja Hitlera i Pavelića.


Vukovarski prosvjed koji je najavio Ivan Penava je negdje na tragu onog početka »konzervativne revolucije« oko i u vezi s Vukovarom, od prije pet i pol godina. Protiv ćirilice, protiv »srpskih agresora«, protiv Pupovca i SDSS-a, za grad posebnog pijeteta, ma što to značilo, zapravo za što manje Srba, koliko je to god moguće. Onaj tko je tada vodio prosvjede, Tomislav Josić, sada je Penavin savjetnik.



Naravno, uz Ivana Penavu je njegov utjecajni savjetnik Tomislav Josić. Tu su uz njega konzervativne udruge koje manje-više objedinjuje Željka Markić (Željka Markić je prosvjed i javno podržala), računaju sigurno i na utjecaj Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića iz Nezavisnih za Hrvatsku.


Protiv Plenkovića se digla i Katolička crkva, odnosno onaj njezin dominantni dio, kroz uvodnik Ivana Miklenića, urednika Glasa Koncila.


Obračun s desnicom 


Snažan protuudarac Penava je doživio time što je Hvidra, udruga ratnih vojnih invalida koju vodi HDZ-ov zastupnik Josip Đakić, odgodila datum održavanja svojih sportskih igara u Vukovaru. Te igre neće biti 13. listopada. Čak u Hvidri otvoreno tvrde da ih je Penava pokušao iskoristiti jer on još od lipnja zna da su invalidi bili najavili sportske susrete za razdoblje od 12. do 14. listopada, a onda je Penava, računajući na njih, baš za 13. listopada sazvao prosvjed.


A Milijana Brkića je, dakle, s Ivanom Penavom pred neki dan u jednoj izjavi povezao notorni Glavaš. Kad je Ivan Penava 2013. godine trebao doći kod Glavaša u mostarski zatvor u kojem je on tada bio, navodno je na Brkićev poziv zaustavio automobil i vratio se nazad.


Za Glavaša se inače u posljednje vrijeme može reći da bi htio rado stalno biti pri ruci Andreju Plenkoviću i podržati njegovu politiku. Kazao je da će njegova stranka ostati stabilan i čvrst partner vladajuće koalicije u Hrvatskom saboru do kraja mandata i Plenkoviću je poručio neka ne popušta pritiscima, bez obzira na to s koje strane dolazili, pa i po cijenu raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora. A braniteljskim udrugama da se njihove udruge i branitelji ne mogu ponašati kao negdašnji SUBNOR, koji je utjecao na politička događanja ili bio presudan u političkom radu i djelovanju i usmjeravanju političkog života bivše Jugoslavije. Jer, kaže, država ima svoje institucije čija je obveza rješavanje problema u državi.


Josip Kregar, profesor Pravnog fakulteta, kaže nam da se radi o jednoj vrsti dvorske spletke u kojoj se hvataju pozicije za buduće izbore. Naravno da se tu neki i preračunaju, dogode se i mnoge slučajnosti. Vidjet ćemo je li se u ovoj sferi sms-ova radi o slučajnosti ili o pripremljenoj stvari. Ako dođe do zataškavanja cijelog slučaja i izbjegavanja pitanja – a tko je tom Tolušićevom vozaču i Brkićevom kumu dostavio podatak o istrazi protiv Franje Varge, onda će to značiti da je Plenković zauzeo stav da mu je bolje da ima jednu debelu batinu s kojom može mahati, a da se prema vani to tako puno i ne vidi, kaže nam Kregar.


Kregar smatra da su interesno povezane skupine ljudi razorile obavještajne institucije. Radi se o tome da one nisu više instrument Vlade i operativne vlasti, nego tih skupina čiji ciljevi većinom nisu plemeniti. Vidjet ćemo ima li Plenković odlučnosti i snage da se obračuna s obavještajnim podzemljem, govori nam Josip Kregar. Kaže da to dosad nitko nije uspio i moguće je da i Plenković pokaže više sklonosti kalkuliranju svojih šansi nego da se oslobodi tereta desne struje koja mu stalno radi skandale, podmeće mu i želi njegovu smjenu.