Ugovor o sukcesiji

MK i MVEP: Srbija je dužna vratiti RH sve što je utvrđeno da pripada Hrvatskoj

Hina

Restitucijom je, objašnjavaju iz MK, predviđen povrat izvornoga arhivskoga i filmskoga gradiva koje je nastalo na području Hrvatske, a u više je navrata i bez ikakva temelja odneseno u beogradske institucije



 Republika Hrvatska od Srbije temeljem Ugovora o sukcesiji potražuje arhivsko gradivo za koje je utvrđeno da joj pripada, neovisno o razdoblju u kojemu je nastalo, a kako Hina doznaje iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) i Ministarstva kulture (MK) ono je »u više navrata i bez ikakva temelja odneseno u beogradske institucije« te ga je Srbija prema Ugovoru dužna vratiti.


Ugovorom o sukcesiji detaljno su i stručno definirani kriteriji i prava zemalja sljednica SFRJ, a Republika Srbija dužna je postupati u skladu s tim Ugovorom, s obzirom na to da se pitanja sukcesije i restitucije odnose na poštivanje i provođenje potpisanih međunarodnih ugovora, doznaje Hina iz MVEP-a i MK-a.Restitucijom je, objašnjavaju iz MK, predviđen povrat izvornoga arhivskoga i filmskoga gradiva koje je nastalo na području Hrvatske, a u više je navrata i bez ikakva temelja odneseno u beogradske institucije. »Taj represivni politički postupak izveden je krajnje nestručno i njime se razbila cjelovitost hrvatskih arhivskih fondova. Sukcesijom je predviđen povrat onih arhivskih cjelina koje su nastale radom zajedničkih ustanova federacije, a koje se tiču Hrvatske«, ističe Hinin sugovornik iz Ministarstva.U okviru sukcesije i restitucije, Srbija je dužna vratiti u RH sve ono što je utvrđeno da pripada Hrvatskoj neovisno o razdoblju u kojemu je nastalo gradivo koje Hrvatska potražuje, doznaje se iz dvaju ministarstava.Stoga, objašnjavaju iz MK-a, nije istina da se za razdoblje 1941.-1945. potražuje samo gradivo stvaratelja iz arhiva NDH. »Hrvatska potražuje i sve dokumente koji su u tom razdoblju nastali na teritoriju današnje Hrvatske, a odnose se na gradivo operativnih zona NOV i PO, ali i četničkih divizija i gradivo Vlada za Dalmaciju na područjima koja su bila pod talijanskom okupacijom, kao i druge vrste gradiva«, dodaju iz Runjaninove.Beogradski list Večernje novosti u nedavno objavljenom članku naveo je, naime, da »Hrvatska po svaku cijenu iz Srbije žele izvući dokumentaciju o zlodjelima ustaša i NDH tijekom Drugoga svjetskog rata« koju čine, kako se navodi, »200 filmova snimljenih u vrijeme NDH, razni dokumenti, popisi i arhivi svrstani u 340 kutija«.

Kad se gradivo vrati u RH, bit će dostupno bez ikakvih ograničenja


Ministarstvo kulture opovrgava i tvrdnju Večernjih novosti da Zagreb »dolaskom u posjed tih dokumenata i filmova namjerava zarobiti istinu«.Velik dio gradiva koji Hrvatska potražuje, navode, nalazi se u Vojnom arhivu te, s obzirom na komplicirane procedure gotovo da i nije dostupno hrvatskim stručnjacima.»Kada se gradivo vrati u RH bit će pohranjeno u Hrvatskome državnome arhivu i bit će dostupno javnosti bez ikakvih ograničenja. Teze da Hrvatska potražuje gradivo kako bi nešto skrivala besmislene su i zlonamjerne«, poručuju.

Hrvatska će inzistirati na tome da Srbija provede potpisane ugovore


Hinin sugovornik iz MVEP-a kaže da će Hrvatska inzistirati na tome da Srbija provede potpisane ugovore te da u skladu s time očekuje da Srbija kao država kandidatkinja za pristupanje Europskoj uniji što prije ispuni sve svoje obveze u okviru procesa restitucije i sukcesije.Podsjeća da je to eksplicitno potvrđeno i u zaključcima Europskog vijeća (EV) iz prosinca 2015. i Zaključcima Predsjedništva EU iz 2016.»Postojeći prijepori i pitanja moraju biti riješeni u skladu s međunarodnim zakonom i uspostavljenim načelima, uključujući i kroz primjenu zakonski obvezujućih sporazuma, među kojima je i Sporazum o sukcesiji«, stoji u zaključcima EV (2015.) i Predsjedništva EU (2016).

Prema Ugovoru o sukcesiji arhivi se vraćaju na mjesto nastanka


I iz MK-a napominju da se pitanja restitucije i sukcesije odnose na poštivanje i provođenje potpisanih i međunarodnih ugovora.»U vezi s povratom hrvatskoga arhivskoga gradiva iz Beograda, Republika Hrvatska zalaže se za poštivanje aneksa D Ugovora o sukcesiji koji je u Hrvatskoj ratificiran 2004. godine, a čiji je potpisnik i Republika Srbija«, dodaju. Ugovor o pitanjima sukcesije zemalja sljednica bivše SFRJ zaključen je u Beču 29. lipnja 2001. i stupio je na snagu 2. lipnja 2004. nakon ratifikacije u Hrvatskom saboru, a iz MVEP-a navode da su se arhivski i pravni eksperti, a i šira javnost »odmah složili da je sadržaj Ugovora korektan i stručan, laički rečeno pošten«.Aneksom D Ugovora između ostaloga je utvrđeno da će arhive koji su premješteni s mjesta nastanka, »država koja ih trenutačno nadzire što prije vratiti republici kojoj su pripadali ili na mjesto njihova nastanka« u skladu s međunarodno prihvaćenim načelom provenijencije. Osim toga sporazum predviđa da se dio državnih arhiva SFRJ koji je neophodan za redovito upravljanje teritorijem jedne ili više država, preda tim državama.Ovdje je riječ o načelu funkcionalne pertinencije na kojemu se temelje i sljedeće dvije točke po kojima će se dio državnih arhiva SFRJ koji predstavlja cjelinu, a izravno se odnosi na teritorij jedne ili više država, ili je tamo nastao ili se radi o međunarodnim ugovorima koji se odnose na pojedine države, predati tim državama.Za ostale državne arhive SFRJ (tj. cjelokupnu dokumentaciju u bivšim saveznim arhivima i saveznim tijelima nastalu do 30. lipnja 1991. godine) u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Ugovora, međudržavnim će se ugovorom utvrditi pravična međusobna raspodjela ili zadržavanje kao zajedničkog naslijeđa država koje će imati slobodan i neometan pristup tom gradivu.