Za Zeleniku je u ovom trenutku najhitniji problem rast emisije stakleničkih plinova i posljedične klimatske promjene koje taj proces izaziva / Reuters
Broj potpisnika pokazuje da je sve jača svijest znanstvenika da je javni pritisak jedini način da se nešto pokrene, kaže profesor Saša Zelenika
ZAGREB »Ljudska bića i prirodni svijet blizu su frontalnog sudara. (…) Ljudske aktivnosti mogle bi toliko izmijeniti živi svijet da će održavanje života kakav poznajemo postati nemoguće. (…) Najveća opasnost je da završimo zarobljeni u spiralama propadanja okoliša, siromaštva i nemira koji će dovesti do društvenog, ekonomskog i okolišnog kolapsa«.
Citati su to iz izjave »Upozorenje svjetskih znanstvenika čovječanstvu« odaslane prije točno 25 godina. Upozorenje u kojima se navodi sedam kategorija u kojima promjene izazvane ljudskim djelovanjem mogu dovesti do globalne katastrofe i »velike ljudske bijede« je 1992. godine potpisalo 1.700 znanstvenika, među kojima i većina tadašnjih dobitnika Nobelove nagrade.
Danas, 25 godina kasnije, stanje je dramatično lošije u gotovo svim promatranim poljima.
Masovno izumiranje
»Vrijeme istječe, uskoro će biti prekasno da promijenimo ovu našu putanju pada. Moramo osvijestiti i u svakodnevnom životu, i u našim institucijama vlasti, da je Zemlja sa svim svojim životom naš jedini dom«, kaže se pak u izjavi »Upozorenje svjetskih znanstvenika čovječanstva: druga objava« koju su do objave u časopisu Bioscience, potpisala ove jeseni 15.364 znanstvenika, dakle devet puta više od broja onih koji su se za sudbinu planeta i ljudske vrste zabrinuli prije četvrt stoljeća.
»Broj potpisnika pokazuje da nam je ovaj put dogorjelo do noktiju i da je sve jača svijest znanstvenika da treba vikati i da je javni pritisak jedini način da se nešto pokrene. U posljednje tri do pet godina je, čini se, sazrelo saznanje da se mora ići prema političkim institucijama, da se moramo više angažirati i tražiti provođenje politika utemeljenih na znanstvenim dokazima«, kaže za naš list jedan od osmero hrvatskih potpisnika »Druge objave«, profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci Saša Zelenika. Podaci iz ovogodišnjeg upozorenja su dramatični.
U odnosu na 1960. godinu količina dostupne pitke vode smanjila se za 50 posto. Povećavaju se tzv. morske »mrtve zone« (s nekoliko desetaka na više od 600 zahvaćenih regija), smanjuje se bioraznolikost (broj vrsta kičmenjaka pao je za 58 posto u odnosu na 1970. godinu). »Izazvali smo globalno masovno izumiranje, šesto u posljednjih 540 milijuna godina, u kojem će većina sada postojećih vrsta izumrijeti ili biti nepovratno osuđena na izumiranje samo do kraja ovog stoljeća«, kaže se u upozorenju znanstvenika.
Nadalje, emisije ugljičnog dioksida i globalna temperatura su u naglom porastu, deset najtoplijih godina u 136 posljednjih, je od 1998. do 2016. godine. Broj ljudi na planetu je, u odnosu na 1960. godinu, povećan za čak 35 posto, a nestalo je gotovo milijun četvornih kilometara šume.
»Hrvatska je«, podsjeća Zelenika, »velika 56 tisuća četvornih kilometara«.
Aktulano upozorenje znanstvenika čovječanstvu nije upućeno velikim sustavima, već i svakom pojedinačno. Naime, konstatira se kako je nužno da se promijene i individualna ponašanja, uključujući smanjenje broja djece idealno na dvoje i drastično smanjenje potrošnje resursa, pogotovo mesa i fosilnih goriva. Stoga se, među ostalim, predlaže i promoviranje prehrambenih navika baziranih uglavnom na neživotinjskoj hrani, povećavanje školskih sati koje djeca provode u prirodi i znanstveno određivanje održivog broja stanovnika na Zemlji. Zelenika smatra da će u razvijenim, bogatijim zemljama (u koje, jasno, spada i Hrvatska) problem prevelike populacije nestati, jer natalitet pada kod obrazovanijeg stanovništva s većom kvalitetom života. »Stat ćemo na devet do 11 milijardi stanovnika na Zemlji«, prognozira riječki profesor.
Ljudi, međutim, ipak nisu bili posve beskorisni u proteklih četvrt stoljeća, od prvog »Upozorenja«. Naime, jedna od velikih prijetnji tog doba, ozonska rupa, međunarodno koordiniranom akcijom se počela – smanjivati. Zabranjeno je, naime, ispuštanje u atmosferu plinova koji štete ozonu, sloju atmosfere koji živa bića štiti od smrtonosnog ultraljubičastog zračenja Sunca, i priroda se počela oporavljati.
Stalna upozorenja
»Možemo napraviti pozitivnu promjenu kad djelujemo odlučno«, zaključuje se u aktualnom obraćanju znanstvenika svjetskoj javnosti i preporuča nekoliko mjera kojima se sličan pozitivan pomak može postići i na drugim poljima. Primjerice, prelazak na obnovljive izvore energije, stabilizaciju ukupnog broja stanovnika na planetu, smanjenje siromaštva. Posebno je zanimljiva, a ponegdje će vjerojatno biti i kontroverzna preporuka o osiguranju spolne ravnopravnosti i omogućavanju muškarcima i ženama da se educiraju o planiranju obitelji.
Za Zeleniku je u ovom trenutku najhitniji problem rast emisije stakleničkih plinova i posljedične klimatske promjene koje taj proces izaziva. Ipak, upravo na tom polju vidi razloga za optimizam gledajući 25 godina u budućnost. »Unatoč američkom predsjedniku Trumpu koji promovira politiku negiranja klimatskih promjena uzrokovanih čovjekovim ponašanjem, ima znakova da se stvari oko stakleničkih plinova mijenjaju nabolje.
Nakon njegovog povlačenja iz Pariškog sporazuma su, naime, pojedine američke države i gradovi nastavlili žestoko raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova. Situacije će tu za 25 godina biti bolja nego danas«, prognozira Zelenika, uz zaključak: »Postoji razlog za optimizam, ali moramo stalno upozoravati na opasnosti koje nam prijete«.
