Prodaja imovine

KAKO SPASITI AGROKOR? Jedna od opcija je i prodaja dijela kompanija, već postoje potencijalni kupci

Jagoda Marić

arhiva NL

arhiva NL

Ramljak kaže da izvanredna uprava, na temelju dosadašnjih razgovora s vjerovnicima, očekuje da se nastave pregovori oko restrukturiranja, te nabraja nekoliko mogućih rješenja



 Kaznene prijave, privatne tužbe, najave novih prijava i tužbi, osnivanje saborskog povjerenstva, a sve je to u krizi oko Agrokora bilo očekivano, u drugi su plan gurnuli ipak najvažnije pitanje, kakva je budućnost najveće hrvatske kompanije, nakon objave financijskih izvješća koja su pokazala veći dug nego što se on dosad prikazivao. I Vlada i njezin izvanredni povjerenik Ante Ramljak i dalje ponavljaju kako vjeruju da je moguć nastavak poslovanja koncerna, pa se o drugim opcijama previše i ne govori. No, dijelom ih je u revidiranom izvješću naznačio sam Ramljak, koji ističe da je svim dionicima, a tu prvenstveno misli na vjerovnike, jasno da je postojeća razina duga Grupe neodrživa i da se ona mora restrukturirati. Ramljak kaže da izvanredna uprava, na temelju dosadašnjih razgovora s vjerovnicima, očekuje da se nastave pregovori oko restrukturiranja, te nabraja nekoliko mogućih rješenja. Tako spominje dogovor oko produljenja rokova plaćanja postojećih dugova, mogućnost da vjerovnici pretvore svoja potraživanja u kapital, odnosno u vlasnički udio, dodatno kreditiranje, prodaju imovine koja nije ključna za poslovanje, ali i prodaju pojedinačnih kompanija strateškim investitorima.



Premijer Andrej Plenković našao se u prilično neugodnoj situaciji da mora odgovarati na pitanja o sastanku izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka s predstavnicima Knighthead fonda, koji su se dogodili prije nego je Ramljak postao Vladin povjerenik. U međuvremenu je Knighthead postao i jedan od kreditora i glavnih vjerovnika Agrokora. I Plenković se u toj situaciji nije najbolje snašao, ili je za svaki slučaj načinio određeni odmak od povjerenika.


– Nisam to znao, to sam pročitao, kao i vi, u novinama. To je nešto što moramo još vidjeti, ne vjerujem da je to nešto tako dramatično niti bi bilo tko od strane Vlade Republike Hrvatske činio nešto što bi moglo pridonijeti nekakvom ozračju panike na financijskom tržištu u tom trenutku – kazao je Plenković.





Različiti vlasnici


Prvo bi značilo da se vjerovnici dogovore oko toga da će produljiti rokove za naplatu svojih kredita, što bi praktično značilo dogovor o potpuno novom kreditiranju, ali u tom slučaju morali bi biti uvjereni da Agrokor kao Grupa može donositi novac kojim će ipak uspjeti naplatiti svoja potraživanja. Isti motiv mogao bi ih natjerati i na odluku da svoja potraživanja pretvore u vlasništvo. U slučaju namirenja prodajom pojedinačnih kompanija, to bi najvjerojatnije značilo da će Agrokorove tvrtke u budućnosti dobiti različite vlasnike. Za tu opciju interes su već potvrdile i neke domaće tvrtke poput Adrisa, kojem Agrokor duguje milijardu kuna.


Iako Ramljak naglašava da je izvanredna uprava uvjerena da je moguće postići dogovor, odnosno nagodbu koja bi uključivala nastavak poslovanja Grupe Agrokor, napominje da nema jamstva da će takav dogovor biti postignut u propisanom roku ili da će uopće biti postignut. Razumije i brigu vjerovnika da nastavak poslovanja koncerna ne mora značiti i mogućnost Agrokora da ispunjava svoje obveze prema njima, ali napominje da bi puno više neizvjesnosti oko naplate potraživanja donijela opcija u kojoj se nagodba ne bi postigla.


Jamstvo za naplatu


Bez obzira na poslovne rezultate Agrokora koje je pokazalo najnovije izvješće za 2016. godinu, i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, kako je rekla jučer u emisiji »A, sad Vlada«, vjeruje da je nagodba najizglednija opcija, jer je nastavak poslovanja Agrokora jedino jamstvo da će vjerovnici naplatiti svoj dug. U prilog tome, istaknula je i činjenicu da je više od 20 vjerovnika sudjelovalo u kreditiranju Agrokora nakon otvaranja postupka izvanredne uprave. Najnovije izvješće koje je objavila izvanredna uprava pokazuje da se su u razdoblju od siječnja do kolovoza Agrokorove tvrtke iz maloprodaje ni veleprodaje poslovale s gubitkom, dok su prehrana i poljoprivreda donijele pozitivne rezultate.


Alternativa nagodbi, pojasnila je Dalić, je otvaranje stečaja, ili odluka suda da se da prekine postupak izvanredne uprave, što onda implicira da bi vlasnik sam morao riješiti problem.


Što se tiče mogućih tužbi protiv države, koje bi značile da bi eventualne odštete platili porezni obveznici, Dalić je kazala da je Vlada, upravo da bi izbjegla prebacivanje troška na porezne obveznike, odbila Todoriću osigurati 2,3 milijarde kuna koje je tražio za popravljanje likvidnosti u Agrokoru.