Susjedstvo i komšiluk

Iza nas je godina zaoštravanja: Odnosi sa susjedima sve su problematičniji

Tihomir Ponoš

Zbog »Čokolinde« zapelo sa Srbijom, sada jumbo-plakati »krase« zagrebačke zidove / snimio D. KOVAČEVIĆ

Zbog »Čokolinde« zapelo sa Srbijom, sada jumbo-plakati »krase« zagrebačke zidove / snimio D. KOVAČEVIĆ

Problemi su nastali u godini tri premijera i troje ministara vanjskih poslova.Poboljšanje odnosa se navodilo kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta, no odnosi su najlošiji u šest-sedam godina



U godini tri premijera i troje ministara vanjskih poslova Hrvatska nije zabilježila nikakvo poboljšanje odnosa sa susjednim zemljama, dapače usprkos tome što se poboljšanje odnosa sa susjedima navodilo kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta dojam je da su ukupni odnosi sa susjedima najproblematičniji u posljednjih šest-sedam godina. Za loše odnose i napetosti sa susjedima prozivani su Zoran Milanović i njegova Vlada, ali nakon odlaska Milanovića, ne samo s premijerske dužnosti nego i iz politike, ti odnosi nisu ništa bolji.


Blokada Srbije


U izjavi za Hinu ministri vanjskih poslova Davor Ivo Stier i Miro Kovač ustvrdili su da je fokus stavljen na stabilnost i europski put jugoistočne Europe i saniranje odnosa sa susjedima koje je narušila Milanovićeva Vlada.


– Nakon Milanovićeve vlade, Oreškovićeva je svjesno krenula u saniranje odnosa sa susjedima s kojima smo imali tenzije, Slovenijom, Mađarskom i Srbijom, izjavio je za Hinu Kovač, danas predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.




Joško Klisović, u Milanovićevoj Vladi zamjenik ministrice vanjskih poslova, a danas potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku tvrdi da se nikakvo poboljšanje odnosa nije dogodilo, ali jest zaoštravanje. Odbacio je tezu da je Milanovićeva Vlada narušila odnose sa susjedima ustvrdivši da je ta vlada branila nacionalne interese. Klisović nam je kazao da Vlada premijera Tihomira Oreškovića u kojoj je ministar bio Kovač nije riješila, niti trasirala put rješenju, niti jednog problema, a stanje je u međuvremenu pogoršano.


– Iz Srbije se prije nije govorilo tako oštro o Hrvatskoj s najviših mjesta. Sada o Hrvatskoj oštro govore premijer Aleksandar Vučić i predsjednik Tomislav Nikolić, Vučić organizira i tematske konferencije za novinare, a prije je taj posao bio rezerviran za neke druge, primjerice Vulina, kazao je Klisović. Odnose sa Srbijom narušile su i dvije kratkotrajne hrvatske blokade pristupnih pregovora Srbije za članstvo u EU-u, ljetos zbog poglavlja 23, a nedavno zbog poglavlja 26. Kovač je ustvrdio da Hrvatska ima dvije platforme za rješavanje problema sa Srbijom – bilateralnu i pristupni proces za članstvo u EU, a »pravi se napredak u hrvatsko-srpskim odnosima očito može postići samo ispunjavanjem kriterija u pregovaračkom procesu«, tvrdi Kovač. Klisović smatra da je zaoštravanje odnosa sa Srbijom dijelom posljedica i internih razloga Srbije.


– Hrvatska je još dovoljno atraktivna da se njome mogu mobilizirati birači, kazao nam je Klisović i kazao da se u slučaju Srbije i istupa Vučića radi o tri razine poruke: za domaću javnost, za Hrvatsku, ali i EU kojoj se poručuje da ako Srbija nije poželjna u Uniji, ona može graditi bliske odnose s Rusijom i Kinom.


– U Srbiji su svjesni koju će cijenu zbog toga platiti i očito su spremni platiti, kazao je Klisović. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odnose je pokušala poboljšati potpisivanjem Deklaracije o rješavanju otvorenih pitanja s premijerom Aleksandrom Vučićem sredinom godine, a upravo ona ih je koncem godine zaoštrila slučajem s čokoladicama proizvedenim u Srbiji koje je podijelila djeci dubrovačkih branitelja zbog čega se javno ispričala.


Klisović je posebno kritičan prema vanjskoj politici Plenkovićeve Vlade. Podsjetio je da je njegov prvi posjet, kao i Milanovićev, bio Bosni i Hercegovini, Plenković je odaslao identičnu poruku kao i Milanović, želju Hrvatske da pomogne BiH na njenom europskom putu, ali je, za razliku od Milanovićeve, Plenkovićeva poruka protumačena kao da je Hrvatska tutor susjednoj zemlji i miješa se u njene unutarnje stvari.


– Dakle, nije stvar u sadržaju poruke, nego u načinu, kazao je Klisović. Do verbalnog zaoštravanja u odnosima s BiH koncem godine došlo je i zbog intervjua Grabar-Kitarović u kojem je govorila o snaženju radikalnog islama u BiH, a reakcija na taj intervju dio je iste politike koja je reagirala i na Plenkovićev posjet, smatra Klisović. Ministar Stier, pak, tvrdi da se hrvatski vanjskopolitički fokus na stabilnost jugoistoka Europe ne može razumjeti bez stabilnosti i euroatlantskog puta BiH. Kovač tvrdi da Hrvatska ima dvostruki interes i dvostruku obvezu prema BiH. Jedna se obveza tiče opstojnosti BiH i proizlazi iz toga što je Hrvatska potpisnica Daytona, a druga je zaštita Hrvata u BiH kao ustavotvornog i ravnopravnog naroda.



Netaktičnih poteza nisu lišeni ni slovenski političari. Slovenski publicist Dejan Steinbuch u nedavnoj izjavi za »Večer« za slovenskog je ministra vanjskih poslova Karla Erjavca ustvrdio je iznimno netaktičan radi unutarpolitičkih potreba. Za nedavnog prvog posjeta Stiera Ljubljani je mimo običaja Erjavec zaoštrio odnose po pitanju neriješenih bilateralnih pitanja što se prilikom nastupnih posjeta ne radi, a i hrvatskog je ministra na ručku počastio kranjskim kobasicama i teranom, a i o jednom i drugom dvije države vode sporove unutar EU.



Problem sa Slovenijom


Neuspjeh vanjske politike Klisović detektira i u odnosima sa Slovenijom.


– Nema pomaka, a sada je očito da žica na granici nije postavljena zbog Milanovića. On već skoro godinu dana nije premijer, a žica nije maknuta, rekao je Klisović i ustvrdio da je Slovenija podigla žicu bez obzira na posljedice po odnose s Hrvatskom i činjenicu da postavlja žicu između dvije članice EU-a i NATO-a. Čokoladna bombonijera izazvala je dodatni poremećaj. Ne treba slati bombonijere koje imaju otisnutu kartu Hrvatske i koja se može promatumačiti kao provokacija, tvrdi Klisović. Razlog za niz gafova Plenkovićeve Vlade, u koje uključuje, bez obzira na dobre namjere, i posjet Ukrajini koji je pogoršao odnose s Rusijom, vidi u tome »što im se čini da znaju, jer dolaze iz vanjskopolitičkog miljea, pa misle da im ne treba mnogo pripreme«.