Zašto je FPZG zamrznuo najvažniji kolegij?

Istraživačkog novinarstva nema, a kad će ga biti – ne zna se!

Ladislav Tomičić

Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predlažem uvođenje kolegija sponzoriranog novinarstva. Siguran sam da bi se za takvu vrstu školovanja novinara pronašlo sredstava, oštar je predsjednik Zbora istraživačkih novinara, Hrvoje Zovko



Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, točnije na onom njegovom dijelu koji studente podučava novinarstvu, zamrznut je kolegij istraživačkog novinarstva. Fakultet nema novca kojim bi platio vanjske suradnike koji bi mogli predavati ovaj kolegij.


   Vjerovali ili ne, usput rečeno, punih godinu dana trebalo je da se ova informacija probije od Lepušićeve ulice u Zagrebu, gdje je spomenuti fakultet smješten, do zagrebačkih novinskih redakcija. Ova pak činjenica govori koliko je hrvatskom novinarstvu danas važan Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, koji odgaja, odnosno trebao bi odgajati buduće novinare. Prije nego o novoj staroj vijesti nastavimo, na ovom mjestu valjalo bi reći nešto o istraživačkom novinarstvu. Jedinstvena njegova definicija ne postoji, ali svi teoretičari medija slažu se da je riječ o najzahtjevnijem vidu novinarstva, koje za cilj ima otkriti informacije skrivene od javnosti. U svojoj knjizi »The Reporter’s Handbook«, američki novinar Steve Weinberg piše: »Istraživačko novinarstvo nije ništa drugo nego otkrivanje onoga što neke osobe, tvrtke ili vladine organizacije ne žele da javnost sazna.


Istraživačko novinarstvo omogućuje ispravljanje nepravdi. Ono se temelji na uvjerenju da reporteri, urednici i fotoreporteri mogu djelatno unapređivati ljudska prava i otkrivati nepravdu.« (Prijevod odlomaka Weinbergove knjige citiram prenijeli smo s Internet stranica sarajevskog Media centra.) Na tezu da je svaki novinar zapravo istraživač, Weinberg odgovara: »Bilo bi sjajno kad bi svaki novinar bio istraživački novinar, ali to na žalost nije točno. Većina novinara nisu istraživački novinari iz brojnih objektivnih razloga. Dakle, je li mudro kazati kako bi svaki novinar trebao biti istraživački novinar? Neki novinari i urednici moraju pisati i o domaćim ljubimcima, uštedi energije i slično. Prema tome, svaki novinar može biti istraživački novinar. Nema ništa neobično u tome. Treba samo biti znatiželjan i željeti saznati da li je svijet dobar ili loš.


Nema novca




»Konzumenti medijskih sadržaja u Hrvatskoj najbolji su svjedoci da u ovoj zemlji, znatiželjnih novinara, koji žele saznati je li svijet dobar ili loš«, ima malo, daleko manje nego što bi bilo potrebno. Što je manje novinara istraživača i istraživačkih tema u medijima, to je više okruglih stolova i knjiga koje tematiziraju istraživačko novinarstvo. Ti okrugli stolovi i priručnici o istraživačkom novinarstvu, na žalost, malo ili nikako ne doprinose prisutnosti istraživačkog novinarstva u medijima. Razlozi za to su poznati: novinarska istraživanja su skupa i vlasnicima medija, odnosno izdavačima ona donose uglavnom samo nevolje, bilo da se radi o političkim pritiscima, sudskim tužbama s neizvjesnim ishodom ili drugim vrstama pritisaka. Ipak, da će stvar otići toliko daleko da se na najvećem fakultetu za školovanje novinara ukida/zamrzava kolegij istraživačkog novinarstva – to nitko nije mogao niti naslutiti.


   Zbog čega je kolegij ukinut/zamrznut pojasnit će nam dekanica FPZG-a Lidija Kos Stanišić.


   – Istraživačko novinarstvo je, uz cijeli niz kolegija koje su vodili vanjski suradnici, zamrznuto prije godinu dana zbog loše financijske situacije na Sveučilištu i u visokom obrazovanju općenito. Nadamo se da će Ministarstvo u perspektivi biti u mogućnosti izdvojiti sredstva za rad vanjskih suradnika te da ćemo moći ponovno aktivirati taj i druge kolegije. Isto tako, drago nam je da postoji interes medija baš za taj kolegij. Nadam se da će nam se što prije osigurati uvjeti da vratimo kolegij Istraživačko novinarstvo, ali isto tako se nadam će se i mediji vratiti praksi istraživačkog novinarstva koja je u mnogim našim redakcijama, čini se, na izdisaju, komentirala je za naš list dekanica Fakulteta političkih znanosti.


Nasrtaj na novinarstvo


Hrvoje Zovko, predsjednik Zbora istraživačkih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu pak odluku Fakulteta da ukine/zamrzne kolegij istraživačkog novinarstva vidi kao još jedan nasrtaj na ozbiljno novinarstvo.



Uz priču o ukidanju/zamrzavanju kolegija istraživačkog novinarstva na FPZG-u zgodno je naglasiti da je za pročelnika Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću ovog fakulteta nedavno imenovan Božo Skoko, i to samo par mjeseci nakon afere plagiranja, točnije prepisivanja dijela teksta koji je objavio u prvom broju studentskog lista Global, kao i u franjevačkom mjesečniku Svjetlo Riječi. Bivši dekan FPZG-a Nenad Zakošek taj je Skokin potez u medijima ocijenio »neprihvatljivim i sramotnim« te istaknuo da takav Skokin postupak »ujedno narušava i ugled Fakulteta političkih znanosti«. Samo nekoliko mjeseci kasnije, rekosmo, Skoko je postao pročelnik Odsjeka za novinarstvo, čime je još jednom nanesena šteta ugledu Fakulteta političkih znanosti. Koliko sami zaposlenici novinarskog odsjeka fakulteta do tog ugleda drže najbolje govori informacija da je Skoko izabran jednoglasno.



   – Ukidanje ili kako fakultetske vlasti kažu zamrzavanje kolegija istraživačkog novinarstva samo je još jedan u nizu nasrtaja na tu vrstu novinarstva. Do sada su u tim napadima sudjelovali predstavnici krupnog kapitala kao vlasnici medija, a sada im se pridružuje čak i fakultet koji školuje novinare. Tako se još jednom potvrđuje činjenica da u Hrvatskoj ima sve manje mjesta za pravo novinarstvo. Mnogi istraživački novinari ostali su već bez posla i završili na margini društva. Sve skupa, nije to ništa čudno s obzirom na to u kakvom društvu živimo. Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predlažem uvođenje kolegija sponzoriranog novinarstva. Siguran sam da bi se za takvu vrstu školovanja novinara pronašlo sredstava kod velikih hrvatskih poduzeća i PR službi, oštar je predsjednik Zbora istraživačkih novinara. Znanstvenica Orlanda Obad – koja se nekoć i sama bavila istraživačkim novinarstvom, a potom i predavala ovaj kolegij na Fakultetu političkih znanosti – vjeruje da je ukinuti/zamrznuti kolegij studentima nekoć bio koristan.


Loše redakcije


– Evo i danas, a prošlo je deset godina otkad je kolegij istraživačkog novinarstva bio uveden u program, susrećem svoje bivše studente, koji rade sjajne stvari u novinarstvu. Mislim da im je taj kolegij koristio, da su shvatili osnovne postulate i vrijednosti neovisnog novinarstva. Srećem ih i u drugim područjima, jer se neki nisu stigli baviti novinarstvom, pogotovo ne političkim novinarstvom. Oni su morali napustiti struku, ali rade neke druge stvari kojima mi daju nadu da poučavanje o društvenoj korisnosti, javnom interesu i slično stvari imaju smisla. Čini mi se da je naša poruka došla do njih i da su je rado prihvatili. Ono što je nesretno i žalosno jest da je puno ljudi koji se jesu htjeli baviti novinarstvom, nakon što su odslušali sve te uzvišene priče o borbi za istinu i pravednost, na koncu završilo u lošim redakcijama, gdje se bave vrlo komercijalnim i nenovinarskim temama, što je neke od njih razočaralo. Stoga postavljam pitanje: treba li danas nekome istraživačko novinarstvo i gdje studenti koji se njime žele baviti to uistinu mogu raditi, kaže nekadašnja profesorica istraživačkog novinarstva na FPZG.


   Na koncu priče valja nam zaključiti: fakultet koji školuje novinare zbog smanjenja troškova zamrzao je kolegij na kojem bi se studenti trebali naučiti najvažnijem novinarskom poslu i malo tko u tome vidi ozbiljniji problem. Da vam dočaramo sav apsurd situacije, recimo i to da je ukidanje/zamrzavanje kolegija istraživačkog novinarstva usporedivo sa situacijom u kojoj bi Medicinski fakultet zbog rezanja troškova ukinuo/zamrznuo kolegij anatomije.