Ivica Relković

IDEJNI TVORAC NOVOG “MOSTA” ‘Nećemo postati stranka, to bi za nas bilo političko samoubojstvo’

Jasmin Klarić

Želimo surađivati sa svakom vlasti bez obzira na stranačke boje - Ivica Relković / Foto B. ŠĆITAR/PIXSELL

Želimo surađivati sa svakom vlasti bez obzira na stranačke boje - Ivica Relković / Foto B. ŠĆITAR/PIXSELL

Priča o Mostu 2 je potpuno nelogična, pa Most je u prve parlamentarne izbore išao kao stranka. I na lokalne izbore je išao kao stranka. Ali, nezavisni to ne žele, niti im treba, ističe Ivica Relković



ZAGREB – Kad je 30. rujna lani u Tounju osnovana Udruga nezavisnih, koja je tad okupljala 31 nezavisnog gradonačelnika i načelnika općine, medijski interes je bio praktički nepostojeći. Priča se, zapravo, pošteno zakuhala tek krajem prošle godine, nakon što je Most napustio saborski zastupnik Vlaho Orepić, a u javnosti se krenulo špekulirati o tome kako bivši savjetnik Mosta Ivica Relković stvara Most 2, koji bi trebali tvoriti baš nezavisni gradonačelnici i načelnici općina. Početkom ovog mjeseca članovi Udruge nezavisnih bili su na sastanku u Vladi s premijerom Andrejom Plenkovićem i to je pokrenulo novu rundu medijskih špekulacija o tome tko su novi igrači na političkoj sceni, kane li na nacionalne izbore i, zapravo, »čiji su«.


Prvi čovjek Novalje i izvršni supredsjedatelj Udruge Ante Dabo je nakon tog sastanka kazao kako njihova Udruga nije politička stranka niti to želi biti. »Želimo surađivati sa svima, da svi zajedno radimo na dobru naših građana«, kazao je i dodao kako je cilj Udruge da nezavisni načelnici i gradonačelnici ostvare snažniju komunikaciju prema Vladi, što mogu lakše napraviti zajedno nego svaki za sebe. No, motivi i perspektive Udruge su se i dalje sumnjičavo nastavili propitivati.


»Udruga je osnovana radi koordinacije nezavisnih gradonačelnika i načelnika općina – nema nikakve druge dimenzije i nema nikakvu namjeru ići na izbore koji nisu lokalno-komunalni«, uvjerava nas savjetnik Udruge Ivica Relković. Pa objašnjava kako su nezavisni čelnici gradova i općina inače bili ostavljeni sami sebi, bez stranačke infrastrukture koja bi im mogla pomoći savjetima, ili ih pogurati pri projektima. Cilj Udruge je, stoga, povezivanje nezavisnih, razmjenjivanje iskustava u vođenju jedinica lokalne samouprave i povremeni zajednički nastupi. »Ti ljudi su znali mjesecima čekati najobičnije javljanje referenta«, opisuje Relković poteškoće koje su lideri općina i gradova bez stranačkog zaleđa imali pri pokušaju realizacije nekog projekta ili pak dobivanja puke informacije.


Interes za udruživanjem




»U Udruzi ima onih koji su već bili čelnici svoje jedinice lokalne samouprave više mandata, neki su sad prvi put i sigurno im iskusnije kolege mogu puno pomoći. Teško bi, bez Udruge, netko od njih došao na ideju da za neki projekt ili informaciju pita savjet ili pomoć kolegu nezavisnog gradonačelnika ili načelnika općine koja nije iz njegovog bližeg okruženja, nego možda 50 ili 100 kilometara udaljena«, priča Relković.



U svom prvom blogu koji je objavio u utorak nakon skoro tromjesečne pauze, Relković analizira izborne rezultate Mosta i nezavisnih kandidata na lokalnim izborima i razlaže razliku između ta dva projekta. Na kraju daje savjet nezavisnima kojim želi još jednom pokazati kako vidi cijelu priču oko Udruge nezavisnih:


– Ako nešto može biti korisno nezavisnima kao savjet, to je da ne sakraliziraju vlastiti politički projekt funkcionalnog udruživanja kao što to rade stranke. Neka nezavisni podižu razinu transparentnosti, odgovornosti i kompetencija upravljanja, pa će ih morati slijediti i oni iz susjednih gradova i općina, ma čiji bili. Udruga je točno to i treba biti samo to – alat za lakše funkcioniranje u okruženjima »ostale politike«. Taj alat ima svoja ograničenja i svoje nesavršenosti, ali sada je najbolji. Treba koristiti taj alat radi lakšeg i boljeg izvršenja svojih projekata – i ništa bitno više od toga. A taj alat (kad se jednom istroši – a istrošit će se) ne pretvarajte u fetiš, nego – zamijenite ga boljim: namjerno. Inače, Relković planira svoj blog »Besplatna politika« pretvoriti u portal na kojem bi pisalo više autora, no ta transformacija će sačekati još barem nekoliko tjedana dok ne završi početni posao oko podizanja udruge i dok ne prođe skup u Križevcima.



Kad ga pitaju zašto jednostavno nezavisni ne uđu u postojeće Udruge gradova ili općina, objašnjava kako su to udruge pravnih osoba. »Tamo vas nitko neće uzeti za rukav i pokušati vam nešto pomoći, tamo ste jednostavno među 150 ili 200 članova koji dobivaju isti sadržaj. Pa ako lokalni čelnik grada ili općine iz HDZ-a ili SDP-a zatreba pomoć svoje stranke – zašto nešto slično ne bi imali i nezavisni kroz svoju udrugu?«, objašnjava entuzijastično savjetnik Udruge.


Uskoro će u Križevcima, 6. i 7. travnja Udruga nezavisnih imati veliki nacionalni skup. Već sad je potvrđen dolazak preko 40 nezavisnih čelnika gradova i općina, a Relković očekuje da bi ih moglo biti i do 50, što je očit znak da je interesa za ovakvo udruživanje sve više. Tamo bi trebali biti i predstavnici nekih financijskih institucija, poput HAMAG BICRO-a i HBOR-a, pa bi, osim međusobnog upoznavanja, nezavisni čelnici trebali dobiti i stručnu i edukativnu podršku za daljnji rad.


Medijska nagađanja


Za očekivati je da bi križevački skup mogao opet potaknuti medijske špekulacije o tome da se stvara nova stranka, ali Relković to izričito i vrlo odlučno odbija. »Ulaskom u stranku nezavisni bi automatski negirali svoju nezavisnost, to bi doslovno bilo političko samoubojstvo. Priča o »Mostu 2« stoga je potpuno nelogična, pa Most je u svoje prve parlamentarne izbore išao kao stranka. I na lokalne izbore je išao kao klasična stranka. Ali, nezavisni to ne žele, niti im treba«, u dahu priča Relković, pa počinje sipati brojke s lanjskih lokalnih izbora.


U 35 gradova i općina je Most imao kandidate za čelna mjesta i izborne liste. Od tih 35, 12 ih je prešlo rejting od deset posto. Taj postotak glasova je prošlo 285 nezavisnih. »Dvjesto-osamdeset-pet!«, ponavlja još jednom Relković. A od tih 35 Mostovih kandidata čak 77 posto je imalo lošiji rezultat od rezultata svoje liste. Kod nezavisnih – samo 17 posto.



Udruga je ustrojena s namjerom da ne ovisi o jednom čovjeku, niti stvara svog lidera kojeg ostali moraju slijediti. Naime, vodi je izvršna koordinacija s četiri promjenjiva supredsjednika, koji se izmjenjuju svake godine. Mandat Dabi završava u listopadu, a nakon njega će čelnik Udruge nezavisnih godinu dana biti Goran Aladić, načelnik općine Donji Miholjac. Nakon Križevaca, sljedeći nacionalni skup je u listopadu u Kninu, a šestomjesečni ritam sastajanja će se nastaviti i dalje. U Križevcima će se odrediti i gradovi ili općine u kojima će se Udruga sastajati sve do lokalnih izbora 2021. godine.



»Tu se pokazuje logika nezavisnih – moraju imati osobni integritet, birači moraju cijeniti njihovo ime. A Most je uglavnom na lokalnim razinama okupio ljude koji sami ne mogu preći prag i glasove su dobivali na ime stranke. Tu se vidi da su Most i nezavisni dijametralno suprotne političke filozofije i nikako ne mogu biti jedni drugima Most 1 i Most 2«, smatra Relković, pa kreće u objašnjavanje temeljne razlike pri glasanju za opcije poput Mosta ili Živog zida na nacionalnim i lokalnim izborima.


Artikuliran program


Most i Živi zid, naime, nisu pobijedili na niti jednoj lokalnoj razini. A nezavisni kandidati – u 91 gradu i općini. »Kad su u pitanju nacionalni izbori, birači razmišljaju tako da svoj protestni glas mogu dati nekom poput Živog zida ili Mosta, da nerviraju HDZ i SDP. Ali, takvim kandidatima ne žele dati da upravljaju ni najmanjom općinom, jer ih smatraju ili redikulima ili destruktivcima. Dakle, radi se o potpuno drugačijoj logici razmišljanja«, kaže Relković koji smatra da su, zapravo, na taj način i Most i Živi zid nauštrb uspjeha na nacionalnoj, žrtvovali lokalnu razinu.


Na kojoj, pak, vidi daljnje napredovanje nezavisnih. »Sad su pobijedili na 91 mjesto, 2021. godine će imati i 150 pobjeda. Kako? Lani su imali 116 drugih mjesta. Uzmite da će se samo polovina tih drugih mjesta transformirati u pobjednička i to je ta brojka«, kaže Relković. Logika je sljedeća – 2017. godine je u drugi krug ušlo 64 nezavisnih, a čak 44 su u tom krugu i pobijedila. Na izborima za tri godine će, pak, nezavisni imati podršku Udruge i spremnije će dočekati izbore i moći artikulirati svoje programe, prognozira savjetnik Udruge nezavisnih.


Taj rast po njemu neće biti argument za uključivanje u nacionalne izbore, nego baš suprotno – da se ne ide na parlamentarne izbore. Naime, Relković smatra da će daljnji rast nezavisnih inicirati i veću suradnju jedinica lokalne samouprave bez obzira na to tko u njima bio na vlasti. A da se uključe u nacionalnu politiku, kaže, umiješali bi se u igru koja bi onemogućila da ih se prepozna kao one koji žele biti korektni i surađivati sa svakom vlasti i na županijskoj i državnoj razini, bez obzira na stranačke boje.