ZAGREB – Građanski odgoj koji će se kao međupredmetni program provoditi od iduće jeseni u okviru kurikularne reforme »Škola za život«, bitno je skromniji od programa koji prolaze djeca koja građanski odgoj savladavaju kao izvannastavnu aktivnost po tzv. »riječkom modelu«. Rijeka je, poznato je, uvela građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost 2015. godine, prva u Hrvatskoj, a do danas po istom se modelu, koji su pisali riječki stručnjaci, provodi u Sisku, Osijeku, Primorsko-goranskoj županiji, a uskoro i u Istri.

Osim što je bitno kraći od riječkog, reducira i dio sadržaja važnih za stjecanje građanskih kompetencija, upozoravaju u Inicijativi GOOD, koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.

Širina sadržaja

– Novim se programom signalizira da želimo poslušne građane koji poznaju i poštuju zakone, pravne okvire, poznaju područje ljudskih prava i humanitarnim pristupom sudjeluju u zajednici. Ovo je uglavnom konzervativan kurikulum u smislu koncepta građanina. Mi bismo za buduće generacije željeli vidjeti kurikulum koji doprinosi izgradnji osnaženih i emancipiranih građana koji znaju kako konstruktivno mijenjati društvenu zbilju na temeljima solidarnosti – kaže Lovorka Bačić, predstavnica Inicijative.

Glavne razlike svode se na širinu sadržaja i raznovrsnost metoda učenja i poučavanja, koji idu u korist tzv. Riječkog modela građanskog odgoja. Kurikulum koji je upravo donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanje je predviđen za međupredmetnu provedbu, dok se riječki provodi u obliku posebnih sati, kao izvannastavna aktivnost. To, kažu u GOOD-u, omogućuje veću interdisciplinarnost i koherentno usvajanje, odnosno izgradnju građanske kompetencije u smislu znanja, vještina, stavova i vrijednosti. »Riječki« program tako obuhvaća šest strukturnih dimenzija građanskog odgoja, ljudsko-pravnu, ekonomsku, ekološku, društvenu, političku i interkulturalnu dimenziju, a kurikulum MZO-a samo tri domene: ljudska prava, demokraciju te društvenu zajednicu.

Da stvar bude gora, te tri domene nisu stavljene u korelaciju, kurikulum je neujednačen u smislu kvalitete razrade pojedinih domena, a pri tome je najbolje prošla demokracija, a najslabije društvena zajednica.

– Osnovna manjkavost novog kurikuluma je što ne može u punom smislu razviti građansku kompetenciju učenika. Usmjeren je uglavnom samo na lokalni, odnosno nacionalni kontekst, nije povezan s ostalim međupredmetnim kurikulumima, a s obzirom da se provodi međupredmetno, ima ograničene mogućnosti korištenja raznovrsnih metoda učenja i poučavanja – kažu u GOOD-u.

Smatraju da u predmetnim kurikulumima ima malo korelacija s ovim kurikulumom, pa bi ih trebalo uskladiti da bi se mogli uopće provesti.

– Nije točno da se od jeseni uvodi građanski odgoj u sve škole. U školama građanski odgoj postoji od 2014. godine, i sam je bio manjkav, a ovo je novi, dorađeni kurikulum koji je značajno reduciran u odnosu na onaj iz 2014. – podsjeća Bačić. Novi dokument, kaže, više izgleda kao radna verzija nego kao funkcionalna cjelina, što se vidi iz nekoliko primjera. »Prvo, dio u kojem se razrađuju odgojno-obrazovni ciklusi nije do kraja usklađen s tekstom u poglavlju svrha i opis međupredmetne teme. Neki pojmovi spominju se u ključnim sadržajima na kraju raznih blokova ishoda, ali se u samim ishodima ne pojavljuje niti jednom. Dakle, iz ovog kurikuluma nije jasno kako će se neki ključni sadržaji provesti u nastavi, a upravo kurikulum treba biti jasan temeljni vodič učiteljima u pripremi nastave – upozorava.

– Svakako je građanski odgoj koji se provodi u Rijeci i drugim gradovima kao izvannastavna aktivnost bolji i svrsishodniji u izgradnji građanske kompetencije učenika. Oni koji ga prođu, bolje će razumjeti društvo i svoju ulogu i mogućnosti te pripremiti se za život u demokraciji i kompleksnom svijetu u kojem žive – tvrdi Bačić. Ne boji se pritom da bi međupredmetni kurikulum MZO-a mogao izgurati riječki model, koncipiran kao zasebna izvannastavna aktivnost.

Loši učinci

– Vjerujem da će lokalne vlasti koje su pokazale interes za financiranje tog programa ostati pri svome. Kod nas se u obrazovanju već pokazalo da međupredmetna provedba ima loše učinke jer nastavnik prvenstveno vodi računa o svom predmetu, prva mu je briga da učenici savladaju to što on predaje, a međupredmetne teme iziskuju dodatni angažman i znanje. Provedbu takvih programa gotovo je nemoguće pratiti – poručuje predstavnica GOOD-a.

U javnoj raspravi o novom kurikulumu Građanskog odgoja, inače, konzervativna udruga Glas roditelja za djecu, GROZD, tražila je da se u njega uvrsti vrijednost domoljublja, dok su iz GONG-a s druge strane poručili da je u razradi odgojno-obrazovnih ciklusa, europska dimenzija »malo zastupljena, a globalna dimenzija nije uopće zastupljena« pravima, zakonima, izborima, domoljublju i drugim temama. Tragom javne rasprave, ministarstvo je uključilo domoljublje kao obavezan sadržaj svih ciklusa ove međupredmetne teme.