ZAGREB – Rješenje za dugotrajne blokade računa građana moglo bi biti automatsko pokretanje osobnog stečaja nakon tri ili pet godina blokade. O tome se kao o modelu rješavanja duga koji građani ne mogu otplatiti ni nekoliko godina nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi i blokade računa razgovara u Radnoj skupini koja u sljedećih godinu dana treba izraditi novi ovršni zakon, otkrio je u intervju za N1 ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

– Mislimo da bi bilo dobro da se nakon određenog vremena u blokadi omogući lakše pokretanje osobnog stečaja. To bi se dogodilo nakon 5 ili 3 godine, to je pitanje za radnu skupinu. Tada bi nužno uslijedio stečaj i u njemu bi se kontrolirali prihodi i rashodi i nakon nekoliko godina bi osoba imala pravo na novi početak bez dugovanja, kazao je ministar.

Izvansudske nagodbe

Sada se stečaj potrošača može pokrenuti samo ako ga traži sam potrošač ili ako se on suglasi s takvim prijedlogom vjerovnika, no ako bi se ostvarile ministrove najave, zakonom bi se pripisalo da se taj postupak pokreće automatski nakon tri ili pet godina blokade.

No, takvo je nešto u hrvatskim uvjetima nemoguće provesti. Prema zakonu o stečaju potrošača postupak izvansudske nagodbe, koji prethodi stečaju, u dvije godine zatražilo je nešto više od tisuću i sto građana, što je dovelo do 16 izvansudskih nagodbi u kojima čak nisu ni sudjelovali svi vjerovnici kojima ti građani duguju novac. Savjetovanje oko tih nagodbi provodi se u 21 centru, a kad bi se najava ministra Bošnjakovića ostvarila, to bi značilo da će te centre zatrpati od 142 tisuće do 210 tisuća slučajeva, ovisno na koliko godina blokade bi se postavila granica.

Pema podacima Fine, u blokadi koja traje pet ili više godina je 142.667 građana, što znači da bi se za sve njih, željeli oni to ili ne, pokrenuo osobni bankrot. U blokadi duljoj od tri godine je 67.338 građana. Ako bi granica za pokretanje stečaja potrošača bila tri godine, to bi značilo da bi se u Hrvatskoj pokrenulo čak 210 tisuća osobnih bankrota, za što Hrvatska sigurno nema kapacitete.

Priznaje to i sam ministar Bošnjaković koji je u istom intervjuu priznao da država za to »sada nema infrastrukturu, niti je osobni stečaj naišao na veliku zainteresiranost blokiranih«.

Zaštićeni račun

Finini podaci otkrivaju i to da je čak 17.200 građana u blokadi duljoj od pet godina zbog duga koji je manji od 5.805 kuna, ali ga unatoč tome što je dug manji od prosječne plaće dosad nisu uspjeli vratiti. Njihov najveći vjerovnik su telekomunikacijske tvrtke kojima duguju oko 19,3 milijarde kuna, od 25,1 milijun kuna koliki je njihov ukupan dug.

Uz to, još je 16.430 građana u blokadi duljoj od tri godine zbog duga manjeg od 5.805 kuna. To znači da je ukupno oko deset posto svih blokiranih u državi u višegodišnjoj blokadi zbog duga manjeg od prosječne plaće, pa su očito i njihova primanja tolika da mimo zaštićenog računa ništa ne ostaje za otplatu duga, i možda bi država trebala razmišljati o rješenju tog problema, a ne tražiti isto rješenje i za njih, i za one koji su u blokadi godinama zbog nekoliko stotina tisuća ili nekoliko milijuna kuna.