Traže promjene

Čak bi i vlast mijenjala izborna pravila: Zasad imamo tri prijedloga promjena, još se čeka službeni

Tihomir Ponoš

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Pomoćnik ministra uprave Mladen Nakić najavio je da se sljedeće godine mogu očekivati prijedlozi promjena Zakona o izborima zastupnika u Sabor i Zakona o izbornim jedinicama

ZAGREB Izborna pravila za parlamentarne izbore bi u sljedećih godinu dana trebala biti promijenjena. Ili će ih ustavotvornim referendumom promijeniti inicijativa Narod odlučuje ili će ih promijeniti, odnosno promjene predložiti, Ministarstvo uprave kako je na nedavnoj konferenciji GONG-a o ravnoteži predstavničke i izravne demokracije najavio pomoćnik ministra uprave Mladen Nakić. Najavio da se sljedeće godine mogu očekivati prijedlozi promjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, a zasad nije znano što će te promjene sadržajno značiti. I dok se ne oglasi Ministarstvo uprave sa svojim prijedlogom promjena, na stolu su ponuđena barem tri prijedloga promjena izbornih pravila, a predlagači su GONG, Narod odlučuje i stranka Promijenimo Hrvatsku (PH).

Podjela Hrvatske




Sva tri prijedloga kreću se u okviru postojećeg modela podjele Hrvatske na više izbornih jedinica u kojima se bira razmjernim sustavom. Na GONG-ovoj konferenciji jedini koji se založio za promjenu modela bio je Goran Beus Richemberg iz GLAS-a koji je predložio kombinirani model. GONG je obnovio svoje stare prijedloge. Zalaže se za šest izbornih jedinica čije bi granice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu na županije, a u jedinicama bi se, ne bi li se postigla jednaka vrijednost mandata po broju glasova, birao različiti broj zastupnika. Narod odlučuje također se zalaže za to da granice izbornih jedinica slijede područja županija, ne precizira broj izbornih jedinica, traži da se u svakoj bira najmanje 15 zastupnika, ali po izbornoj jedinici bi se, baš kao i u GONG-ovu prijedogu, birao različiti broj zastupnika, ovisno o broju birača. Za ujednačavanje izbornih jedinica zalaže se i Promijenimo Hrvatsku. Već kod izbornog praga i preferencijalnih glasova postoje razlike. GONG bi prag za listu ostavio na sadašnjih pet posto, Narod odlučuje smanjio na četiri, dok bi PH prag smanjio na tri posto uz obrazloženje, iz njihove vizure lako shvatljivo, da je sadašnji petpostotni prag previsok za male stranke. Kod preferencijalnog glasa razliku su i veće: GONG bi uveo tri takva glasa, uz prag od pet posto (sada je 10), Narod odlučuje bi također uveo tri takva glasa, ali bez praga, dok bi PH uveo čak pet preferencijalnih glasova po listi.


Ustav definira da se u Sabor može birati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, ali Narod odlučuje i Promijenio Hrvatsku to mijenjali i to tako da bi se ostalo u sadašnjim gabaritima. Narod odlučuje bi ustavno brojku odredio od 100 do 120 zastupnika, a PH bi odredio da su Saboru bude 120 zastupnika. Oni bi promijenili i broj zastupika nacionalnih manjina, smanjili bi ga sa sadašnjih osam na šest pri čemu Narod odlučuje navodi samo da bi ih bilo šest, bez raspodjele po manjinama, dok bi PH do šest zastupnika manjina došao tako što bi broj zastupnika srpske manjine smanjio s tri na jednoga.


Način glasanja


PH je jedini koji bi povećao broj zastupnike dijaspore i to sa sadašnja tri na osam. Njihov je argument da u iseljeništvu živi oko četiri milijuna Hrvata te da oni trebaju živjeti u političkom životu. Očito su previdjeli činjenicu da bi, da sudjeluju u političkom životu, trebali biti državljani Hrvatske, a izvan Hrvatske sigurno ne živi četiri milijuna njenih državljana. PH bi pet zastupnika dao Europi (tri iz BiH i još dva), dva za Sjevernu i Južnu Ameriku, te jedan za Australiju i Novi Zeland. Za to bi bilo potrebno promijeniti Ustav budući da je sadašnja brojka zastupnika birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj njime definirana.




PH i Narod odlučuje bi širili načine glasanja. I jedni i drugi su za uvođenje elektroničkog glasanja, a Narod odlučuje i za uvođenje dopisnog. PH bi odaziv na izbore pokušao povećati i davanjem jednokratne porezne olakšice onim biračima koji izađu na izbore.


Sljedeća bi godina trebala biti zanimljiva za izborno zakonodavstvo. Ne promijene li se izborna pravila na referendumu, promijeniti bi ih trebala (ako je vjerovati njenim najavama) vlast, a za to ima malo vremena, samo 2019. godinu. Naime, 2020. je što se tiče Hrvatskog sabora izborna godina i u njoj se ne pristoji mijenjati izborna pravila.