Propast industrije

CRNA BILANCA PROMJENA Samo je prerađivačka industrija u 10 godina izgubila 20 tisuća radnih mjesta

Jagoda Marić

Samo u prerađivačkoj industriji je od 2008. nestalo 20 tisuća radnih mjesta.  No, zato ih je sto tisuća otvoreno u trgovini,  hotelima i restoranima i uslužnim djelatnostima, većinom povezanim s turizmom



ZAGREB Unatoč stalnim raspravama o tome kako se u Hrvatskoj ništa ne mijenja, hrvatsko gospodarstvo zapravo se značajno promijenilo u posljednjih deset godina i to po načelu što manje proizvodnje a što više usluga. Najbolje se to možda vidi na analizi broja zaposlenih u posljednjih 15 godina što ju je jučer objavila Financijska agencija (Fina) koja je pokazala da se smanjuje broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, rudarstvu i vađenju, opskrbi električnom energijom i prijevozu i skladištenju. U tim je granama, izračunala je Fina na osnovu godišnjih financijskih izvješća, nestalo ukupno više od 28 tisuća radnih mjesta.


Slaba industrija


No, zato su deseci tisuća, čak više od sto tisuća novih radnih mjesta, otvoreni u trgovini, hotelima i restoranima, iznajmljivanju nekretnina i ostalim uslužnim djelatnostima, koje su većinom povezane s turizmom. Iako je broj novih radnih mjesta u uslužnim djelatnosti daleko nadmašio gubitak u proizvođačkim granama, 33 tisuće novih radnih mjesta u 15 godina u trgovini, kojima je velika prijetnja napredak tehnologije, ne bi trebale biti razlog za zadovoljstvo.


Što se tiče gubitka radnih mjesta, najgore je prošla prerađivačka industrija koja je u 2017. godini imala 8.366 radnih mjesta manje nego 2002. godine. U odnosu na razdoblje prije krize gubitak je i veći. Hrvatska prerađivačka industrija izgubila je u deset godina čak 20 tisuća radnih mjesta. Podaci o padu industrijske proizvodnje za osam mjeseci ove godine također ne nude razloge za optimizam. Upravo je slaba industrija bila jedan od važnijih razloga što se Hrvatska iz krize »čupala« puno dulje i teže nego ostale usporedive zemlje Europske unije. Ista je stvar bila sa svim državama, poput Španjolske, Portugala ili Grčke, koje su imale visok udio uslužnih djelatnosti u gospodarstvu. Sve glasnije najave krize i podaci o nestanku proizvodnih radnih mjesta ne sugeriraju ni da će Hrvatska tu novu krizu dočekati spremnija.


Slaba i poljoprivreda




Osim u industriji više od osam tisuća radnih mjesta izgubljeno je i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. U toj grani u 15 godina broj radnih mjesta smanjio se za čak 23 posto. U prijevoz i skladištenju, što je logična posljedica pada u industriji i poljoprivredi, broj zaposlenih je pao za 7.432 što je oko 11 posto. Za 15 posto manji je i broj zaposlenih u opskrbi energijom, a u sektoru rudarstva i vađenja smanjio se za čak 42 posto. No, s druge strane, pokazuje Finina statistika, u poslovanju nekretninama, odnosno iznajmljivanju i uslugama, broj zaposlenih porastao je za čak 685 posto, s 2.226 na 15.267. Hoteli i restorani zapošljavaju gotovo 200 posto ljudi više nego 2002. godine i krajem prošle godine imali su gotovo 70 tisuća zaposlenih. U hotelima i restoranima Hrvatska ima dva i pol puta više radnih mjesta nego u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, pa nije teško pretpostaviti od kuda dolazi hrana koja se u tim restoranima i hotelima služi.