Danas stiže Vučić

BEZ SRDAČNOSTI Nikad uoči posjeta nekog stranog šefa države nije vladala ovako loša atmosfera

Tihomir Ponoš

Reuters

Reuters

Odnosi dviju zemalja unazađeni su zadnjih nekoliko godina i ne možemo očekivati srdačnost kakvu su imali službeni posjeti predsjednika Ive Josipovića Srbiji i Borisa Tadića Hrvatskoj



ZAGREB Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić stiže u službeni posjet Hrvatskoj, a nikada uoči posjeta stranog šefa države nije vladala tako loša atmosfera uzrokovana upravo tim posjetom.


Nasuprot tvrdnjama srbijanskih dužnosnika poput ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića i direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića da je ta loša atmosfera prouzročena jednom jedinom Vučićevom rečenicom, i to njegovim odgovorom na Plenkovićevu najavu mogućnosti da se razgovara i o ratnoj odšteti, tu je lošu atmosferu, zapravo očekivano, prouzročila prošlost predsjednika Srbije.


Osim njegove prošlosti, uzrok toga je i sadašnjost, niz prijepora i teških riječi, uključujući i nedavni prijepor između dviju država zbog izložbe o Jasenovcu u UN-u, a poziv Vučiću odrazio se i na odnose unutar hrvatske politike.


Ratna odšteta 




Uoči Vučićeva posjeta u prvi je plan izbila tema ratne odštete koju je pokrenuo premijer Andrej Plenković. Vučić je u prvoj reakciji izjavio da je »iznenađen i zaprepašten« te da tu temu ne bi pokretao da je na Plenkovićevom mjestu. Dan uoči posjeta izjavio je »za nas nema tabu tema, ja samo kažem, premijer Plenković će dobiti odgovor«.


O ratnoj odšteti za N1 je u nedjelju govorio i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, utvrdivši da »nisu rušeni srpski gradovi. Stradao je Vukovar, Dubrovnik, Zadar, sve je to hrvatska gradila u procesu obnove i red je da od odgovornog potražujemo nešto.«. Tema ratne odštete otkrila je jednu od pukotina u odnosu Pantovčaka i Banskih dvora prema posjetu Vučića. Dok je Plenković aktualizirao tu temu, u Uredu Predsjednice navode da »ratna odšteta nije u pripremnim materijalima«.


Razmirice između Pantovačka i Banskih dvora vidjele su se čim je Grabar-Kitarović pozvala Vučića, ali isprva su bile terminske, a ne tematske naravi. Vlada je priopćenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova poručila da nije pravi trenutak za »susrete visokih dužnosnika«. Svoj je stav o posjetu Vučića iznio i ministar obrane Damir Krstičević kazavši da je predsjednik Srbije dobrodošao, ali prvo bi se trebao ispričati zbog velikosrpske agresije na što je, pak, Grabar-Kitarović izjavila da bi voljela da se ministri bave svojim resorima. Otvorene razmirice i podjele između Pantovačaka i Banskih dvora slabe hrvatsku poziciju i na tom je polju Vučić i prije nego što je kročio u Hrvatsku, vjerojatno i ne planirajući, upisao malu pobjedu.


Pitanje zastava 


O atmosferi dovoljno govori to što se u javnosti raspravlja hoće li u Zagrebu biti izvješene zastave Republike Srbije, kao što se redovito radi kada u službeni posjet dolazi neki šef države. Koliko je atmosfera u odnosima unazađena u nekoliko godina, jasno je prisjetimo li se službenih posjeta predsjednika Ive Josipovića Srbiji i Borisa Tadića Hrvatskoj.



Za dvodnevni posjet Vučića dvije su strane usuglasile bogat program i razgovor o brojnim temama, a oni bi, dodatno, mogli biti obogaćeni i raspravom o temi ratne odštete. Tri su skupine tema o kojima će se raspravljati s predsjednikom Srbije i njegovim izaslanstvom. Prva su teme koje proizlaze iz nedavne prošlosti, rata i raspada Jugoslavije. U sklopu toga raspravljat će se o pitanju nestalih, a važna tema je i položaj srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji. Ta tema vezana je i uz poglavlje 23 u pregovorima Srbije za članstvo u EU-u. Naime, prema Sporazumu dviju država iz 2004. godine zajamčeno je mjesto za predstavnika hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije, a taj dio Sporazuma do danas nije realiziran. Hrvatska je to ugradila u pregovaračka stajališta o poglavlju 23 kao zahtjev za poštovanje međunarodnih ugovora, a Vučić i dalje odbija provedbu tog dijela Sporazuma i zalaže se za uvođenje prirodnog praga, bez zajamčenih mjesta. Raspravljat će se i o pitanju granice, sukcesiji SFRJ, pravosudnoj suradnji, te o povratu kulturnog blaga. Do sada je Hrvatskoj vraćeno više od 30.000 umjetnina i drugog kulturnog blaga ukradenog za vrijeme Domovinskog rata, a preostalo je vratiti još oko tisuću umjetnina. Poboljšanje ekonomske suradnje također bi trebala biti važna tema i u tu svrhu HGK organizira gospodarski forum na kojem sudjeluje tridesetak tvrtki. Treća tema je stabilnost i suradnja zemalja jugoistočne Europe, a osim o europskim integracijama, razgovarat će se o suradnji u pitanju migracija, sigurnosti, prirodnih katastrofa.



U ljeto 2010. godine Josipović je posjetio Beograd i sa svojim domaćinom Tadićem prošetao je Knez Mihajlovom ulicom, popili su kavu i u knjižari razmijenili knjige. Nekoliko mjeseci kasnije Tadić je posjetio Zagreb, a Josipović je u Muzeju za umjetnost i obrt organizirao prijam na koji je pozvano tristotinjak ljudi iz kulture, sporta, znanosti, ekonomije. Zapamćen je po tome što se Tadić upoznao sa Severinom i srdačno pozdravio s Ninom Badrić. Nikakve srdačnosti u slučaju posjeta Vučića ne treba očekivati.


Iskakanja s puta 


Dominantno HDZ-ova Vlada je zbog posjeta Vučića zahladila odnose s Kolindom Grabar-Kitarović, ministar obrane Damir Krstičević smatra da se Vučić prvo treba ispričati, pa tek potom doći u Hrvatsku, ali HDZ-ovu kandidatkinju na prošlim predsjedničkim izborima podržao je zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Dapače, Srbija nam je prijateljska zemlja, a »Vučić je u povijesti imao određena iskakanja s puta, malo je zalutao«, govorio je Brkić koji je ne tako davno snažno kritizirao Vučića zbog njegovog glinskog govora. Istodobno, član predsjedništva SDP-a Bojan Glavašević, Vučićev posjet apsolutno ne podržava.


Grabar-Kitarović je pozivom Vučiću od sebe udaljila dio svog biračkog tijela. Protiv njegova posjeta prosvjed je najavila Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a podržao ga je predsjednik HVIDR-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić. Načelnik ratnog stožera Specijalne policije Željko Sačić, osim što će se pobrinuti za osiguranje prosvjeda, javno je pozvao predsjednicu Republike Grabar-Kitarović da otkaže susret, ispriča se hrvatskom narodu zato što ga je duboko uvrijedila i pozivom Vučiću dopustila ponižavanje hrvatskog naroda.