U iščekivanju sudske odluke

Aleksić: Ako Sud presudi u korist dužnika u švicarcima, banke će morati vratiti deset milijardi kuna

Hina

Saborski zastupnik stranke SNAGA Goran Aleksić poručio je u petak da su banke hrvatskim dužnicima dužne oko deset milijardi kuna razlike tečaja i preplaćenih kamata za kredite u švicarskim francima te oko pet milijardi kuna preplaćenih kamata u euro i kunskim kreditima, ako Visoki trgovački sud, čiju presudu očekuje vrlo brzo, presudi da je valutna klauzula CHF ugovorena na nepošten način zbog čega je ništetna



ZAGREB Saborski zastupnik stranke SNAGA Goran Aleksić poručio je u petak da su banke hrvatskim dužnicima dužne oko deset milijardi kuna razlike tečaja i preplaćenih kamata za kredite u švicarskim francima te oko pet milijardi kuna preplaćenih kamata u euro i kunskim kreditima, ako Visoki trgovački sud, čiju presudu očekuje vrlo brzo, presudi da je valutna klauzula CHF ugovorena na nepošten način zbog čega je ništetna.


Aleksić vjeruje da bi takva odluka Visokog trgovačkog suda širom otvorila vrata za obeštećenje svih 120 tisuća dužnika koji su ugovarali takve kredite između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008. godine.


Optimizam u pogledu proglašenja ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF ništetnim Aleksić temelji na najnovijem slučaju pravomoćne presude u Sloveniji kojom je takav kredit u cijelosti proglašen nevažećim.




Naveo je i da je do sada već u pet zemalja Europske unije pravomoćno presuđeno da je valutna klauzula švicarski franak nepoštena ugovorena, u Austriji, Španjolskoj, Njemačkoj Grčkoj i Sloveniji.


Denis Smajo iz udruge Franak izvijestio je da je na Višem sudu u Ljubljani u privatnoj sudskoj parnici jednog bračnog para protiv Banke Sparkasse d.d. donesena pravomoćna sudska presuda kojom je ugovor s valutnom klauzulom CHF proglašen nevažećim.


To znači, pojasnio je, da su ugovorne strane jedna drugoj dužne točno onoliko eura koliko je primljeno od druge strane, razlika tečaja više ne postoji, a otplata kredita koja je trebala trajati do 2027. godine prekida se, a bračni par je nakon presude dužan oko 19.500 eura, dok je prije presude bio dužan 72.000 eura.


Kako je u međuvremenu dio duga otplaćen, nakon prebijanja ostatak duga će iznositi 11.000 eura. Usto, dodao je, briše se i uknjižba založnog prava, a banka mora platiti ukupni šest tisuća eura parničnih i sudskih troškova.


Aleksić je istaknuo da su banke u zadnjih 12 godina ostvarile oko 50 milijardi kuna dobiti pa »nitko ne mora strepiti zbog toga što će te iste banke morati vratiti dio nepošteno i neosnovano stečenog novca dužnicima, i to onaj dio koji su stekle ugovaranjem nepoštenih i time ništetnih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli CHF te nepoštenih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi«.


Štediše neće biti ugrožene troškovima banaka za obeštećenje dužnika u milijardama kuna, koje će se kad-tad dogoditi, poručio je.


Aleksić je Vladu pozvao da zajedno dogovore izmjene Zakona potrošačkom kreditiranju kako bi se napokon riješile nezakonite kamatne marže, koje su, istaknuo je, nezakonite u oko 200 tisuća kredita zbog čega dužnici plaćaju 15 do 20 posto veće anuitete nego da su kamatne marže ugovorene zakonito.