Novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst u ponedjeljak je, na izravno pitanje novinara da li bi bio protiv ulasku Rusa u Inu, odgovorio jednako izravno, “da”.

Rusi su, dodao je, “remetilačka sila u regiji, i mislimo da bi Hrvatska trebala imati partnera koji će biti veća podrška”, rekao je Kohorst, na dužnosti veleposlanika u Hrvatskoj tek oko mjesec dana.

Brifing za novinare organiziran je povodom dolaska posebne izaslanice i koordinatorice za međunarodna energetska pitanja američkog State Departmenta, Sue Saarnio.

“Radije bi u Ini vidjeli zapadnu kompaniju, orijentiranu na tržište i diverzifikaciju dobavnih energetskih pravaca, koja jamči energetsku sigurnost, to je inaša preferencija”, složila se s Kohorstom izaslanica Saarnio.

Oboje pak LNG temrinal na Krku smatraju prioritetnim projektom ne samo za Hrvatsku već i cijelu Europu, kojem će SAD, naglasila je Saarnio, omogućiti što veću tehnološku pomoć.

Saarnio: Kritičan trenutak za LNG

»Nalazimo se u jednom kritičnom trenutku. Potrebno je osnažiti energetsku sigurnost Europe diverzifikacijom opskrbe i dobavnih pravaca (…) SAD na LNG terminal gleda kao na jedan od prioritetnih projekata«, kazala je Saarnio.

»Ta je projekt važan za zemlju, za regiju i Europu«, istaknula je američka dužnosnica. Također je dodala da je u Zagreb stigla s tehničkim timom te da nastoji utvrditi kako pomoći Hrvatskoj oko LNG-a »na bilo koji način«.

»Vrlo smo sretni i zbog vijesti koje dolaze iz Europske unije, tj. obećanjem Europske komisije da će financijski poduprijeti ovaj projekt. To je obećavajuća vijest i sve se kreće u pravom smjeru. LNG projekt je dobio jedan podstrek«, izjavila je Saarnio na briefingu s novinarima.

»Mislim da se radi o projektu koji se poput klina zabio u Europu i podijelio je, što je možda i namjera. Razne zemlje u EU na to gledaju različito, poput nordijski i baltičkih zemalja koje su vrlo zabrinute zbog tog projekta (…) očito postoji razilaženje u Europi«, kazala je i dodala da SAD zagovara diversifikaciju dobavnih pravaca.

Izrazila je čuđenje politikom Bruxellesa koji opetovano zagovara energetsku neovisnost, a istovremeno energetska ovisnost EU-a o Rusiji iznosi oko 70 posto.

Poljska, baltičke zemlje i ostale članice Europske unije već dugo tvrde da je ovaj plinovod u suprotnosti s europskim energetskim ciljevima, koji su osmišljeni tako da diversificiraju opskrbu energijom, smanje ovisnost od Rusije i ostanu pri transportu plina kroz postojeće plinovode u Ukrajini.

Američki državni tajnik Rex Tillerson tijekom nedavnog službenog posjeta Poljskoj kazao je da je »taj plinovod prijetnja za cjelokupnu sigurnost i stabilnost Europe u području energetske politike i dio je ruskog plana politiziranja opskrbe energijom«.