Radnička prava

EU traži veću zaštitu radnika na povremenim poslovima poput onih “samozaposlenih” u Uberu

Hina

Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Komisija predlaže da bi radnici trebali biti uredno informirani u vezi uvjeta njihova zapošljavanja, a poslodavci bi im trebali dati pojašnjenje zašto nakon nekoliko godina rada na istom poslu nisu dobili stalni ugovor o radu



Europska komisija želi postići veću zaštitu i prava radnika na povremenim poslovima, poput onih u tzv. “gig ekonomiji” i ostalih s nestandardnim ugovorima, u nastojanju da suzbije sve veće socijalne nejednakosti, prenosi Reuters pozivajući se na dokument EK. 


Savjetodavni dokument EK o tim planovima, u koji je Reuters imao uvid, u sklopu je šire dorade gospodarskih prioriteta EU-a, nakon pritisaka populističkih snaga koje optužuju Bruxelles da provodi ultra-liberalne mjere na štetu radnika.


U dokumentu predlažu suštinsku ocjenu socijalnih prava u EU koja bi mogla djelomično ograničiti fleksibilnost radnika i smanjiti sve veću nesigurnost koju izazivaju nove vrste poslova poput onih koje nude tvrtke kao Uber i kompanija u sektoru dostave hrane Deliveroo.




Bruxelles predlaže proširenje potpune socijalne zaštite i ostalih vidova zaštite na sve radnike, uključujući one zaposlene na vrlo kratke rokove, povremene ili ugovore bez odredbe radnog vremena, a koji u nekim zemljama članicama EU imaju niže standarde. 


Većina radnika u EU ima stalne ugovore o radu, na puno radno vrijeme, no sve veći broj građana, posebno mladih, imaju poslove s ultra fleksibilnim radnim vremenom, bez redovne plaće i i sa slabijom zaštitom pri zapošljavanju.


Takvi su radnici činili više od trećine ukupno zaposlenih u 28-članom EU u 2015. godini i njihov se udio povećava, kaže se u Komisijinom dokumentu koji će biti predstavljen u ponedjeljak. Većina tih radnika mora raditi pod tim uvjetima u odsustvu alternative, stoji nadalje u dokumentu.


Nestandardni radnici obično imaju niže standarde socijalne i zdravstvene zaštite i neke nove ugovore, poput povremenih i ugovora o radu putem vrijednosnog kupona, što još više zabrinjava, ističe se u dokumentu.


Prijedlozi EK mogli bi podići troškove za kompanije poput Ubera, kojem ionako prijete pravni sporovi u nekoliko zemalja EU-a, a kojem ovih dana nije produljena dozvola za rad u Londonu. Komisija predlaže da bi radnici trebali biti uredno informirani u vezi uvjeta njihova zapošljavanja, a poslodavci bi im trebali dati pojašnjenje zašto nakon nekoliko godina rada na istom poslu nisu dobili stalni ugovor o radu.


Povremeni zaposlenici trebali bi također steći pravo na minimum zagarantiranih radnih sati “nakon prethodno utvrđenog neprekinutog razdoblja”, napominje se u dokumentu EK.  No, proširena zaštita ne bi se primjenjivala na samozaposlene radnike, što bi moglo stvoriti rupe u zakone za poslodavce poput Ubera i Deliverooa.


U Uberu kažu da su njihovi vozači samozaposleni, premda je u Britaniji takvu kategorizaciju nedavno osporila tamošnja vlada.


Ostali nestandardni ugovori o radu, poput plaćenog pripravništva i povremenog rada preko agencije, također su predmetom temeljitog proučavanja budući da “nastavljaju predstavljati izazove sa stajališta sigurnosti posla i primjerenih radnih uvjeta”, dodaje se u savjetodavnom dokumentu. Kako bi se smanjile zlouporabe povezane s takvim tipovima ugovora, Bruxelles želi uvesti maksimalno trajanja probnog rada.


Komisija će svoje planove prvo raspraviti sa sindikatima i poslodavcima, nakon čega će uslijediti zakonski prijedlozi, piše Reuters pozivajući se na savjetodavni dokument EK.