Ministar financija Zdravko Marić poručio je u petak da je obračun trošarina u smislu konačne cijene goriva u potpunosti usklađen s direktivama EU te se primjenuje na isti način kao i u ostalim zemljama članicama.

»Što se tiče trošarinskog djela, Vlada uvijek ima određeni prostor da intervenira. Pratimo razvoj događaja na međunarodnim tržištima, bili smo svjedoci nešto jačeg porasta cijena nafte, pa blagog snižavanja, no to su sve razine koje su u skladu s našim originalnim projekcijama temeljem kojih smo radili proračun za ovu godinu«, izjavio je Marić novinarima uoči zasjedanja Konstitutivne skupine Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WB), koje se u organizaciji Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) održava u Splitu.

Inače, jučer je inicijativa »Stop rastu cijena goriva« za 15. lipnja najavila desetominutno zaustavljanje prometa kako bi ukazala na visoku cijenu goriva te »prekomjerne tražbine i namete za gorivo«.

Marić je ponovio da će trošarinski sustav biti temom drugoga kruga porezne reforme.

Snižavanje PDV-a u Vladinu programu, detalji zasad nepoznati

Upitan o najavi premijera Plenkovića o snižavanju opće stope PDV-a za najmanje jedan postotni bod, Marić je podsjetio da je to predviđeno programom Vlade, no kako detalji još nisu poznati.

Ponovio je da bi do ljetne stanke trebali imati zakonski paket poreznih izmjena, on bi se pred Vladom trebao naći pred početak jesenskog saborskog zasjedanja, a kako bi se tada, uz kvalitetnu javnu raspravu te redovnu saborsku proceduru, u dva čitanja, usvojile dodatne porezne izmjene, koje bi na snagu trebale stupiti s prvim danom iduće godine.

Pritom ističe da pri reformi poreznog sustava ne želi posebno izdvajati PDV, već cjeloviti sustav, pri čemu je uz porezno važno i neporezno te administrativno rasterećenje.

Na pitanje o porezu na nekretnine, te preporukama Europske komisije za njegovo uvođenje, kazao je da je taj porez izbačen iz zakona o lokalnim porezima te da on u ovom trenutku nije tema.

Marić nije imao komentara na pitanje novinara o tome hoće li različiti istupi ruskog i američkog veleposlanika oko Agrokora utjecati na sklapanje nagodbe te hoće li do nje doći u zadanom roku, kazavši da nije uključen u taj proces, a kako su najbolja adresa za pitanja i informacije Privremeno vjerovničko vijeće te izvanredni povjerenik i njegova zamjenica.

Naveo je da je posljednjih dana bio usredotočen na poziciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima te kako je napravljen dobar posao, s obzirom da smo ponovno uspjeli refinancirati obveze dospijeća međunarodnih obveznica po značajno povoljnijim financijskim uvjetima, »što je također rezultat napora i rezultata u području javnih financija«.

Naime, Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euro obveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem za 10 godina, 2028. godine, a tim izdanjem bi se u tom razdoblju trebalo uštedjeti 250 milijuna eura.

Što se tiče projekcija rasta Svjetske banke za hrvatsko gospodarstvo, koje su blago snižene, Marić je kazao da su razlike u tim projekcijama između brojnih međunarodnih i domaćih analitičara i institucija, poput HNB-a, Europske komisije, MMF-a, pa i Svjetske banke, kao i Ministarstva financija odnosno Vlade, gotovo identične, odnosno razlike su minimalne.

»Ukupne projekcije su na gotovo istim razinama, nešto ispod tri posto, a zadnja Vladina projekcija rasta je 2,8 posto, na kojoj za sada i dalje ostajemo«, poručio je Marić.

Naime, prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke objavljenima u srijedu, potvrđena je procjena hrvatskog gospodarskog rasta od 2,6 posto u ovoj godini, no i blago su snižene prognoze za iduće dvije godine.

Vujčić: Dobra perspektiva za ulazak u eurozonu

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je uz ministra Marića odgovarao na novinarska pitanja, izjavio je da se, nakon što je Vlada usvojila eurostrategiju, može krenuti dalje s projektom uvođenja eura.

»Prvi idući korak je ulazak u tečajni mehanizam i već su počeli razgovori s partnerima u Europi oko toga. Brzo ćete saznati novosti, odnosno koje su sljedeći koraci za Hrvatsku«, rekao je Vujčić.

Dodao je kako su »makroekonomski pokazatelji vrlo dobri i popravljaju se«, prvenstveno pad javnog duga kao udjela u BDP-u, a onda i pad vanjskog duga.

»Mislim da je perspektiva dobra za ulazak u eurozonu, a koristi za Hrvatsku su daleko veće nego troškovi tako da će Hrvatska od samog ulaska u eurozonu bitno profitirati. To će biti daljnji poticaj za rast BDP-a«, kazao je Vujčić.