Velika čast

“Neželjena baština” Irene Škorić pozvan u Europski parlament

Hina

Stominutni film »Neželjena baština» govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu kojih je, u razdoblju od 1945. do 1990. izgrađeno na tisuće po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a u Hrvatskoj ih je od devedesetih godina srušena i devastirana polovica, njih oko tri tisuće



Dugometražni dokumentarni film »Neželjena baština» redateljice i scenaristice Irene Škorić bit će, na poziv Europskog parlamenta, prikazan 5. prosinca u glavnoj zgradi u kojoj zasjedaju europski zastupnici u Bruxellesu, kao drugi hrvatski film kojemu je pripala ta čast, priopćio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).


Kako se ističe u najavi, poziv za projekciju uputio je član Europskog parlamenta Josep-Maria Terricabras, dopredsjednik European Free Alliance/Group of the Greens u EP-u, a osobno će joj nazočiti redateljica Škorić, koja će predstaviti film, nakon kojega slijedi i debata o jačanju nacionalizma na prostoru Balkana.


Stominutni film »Neželjena baština» govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu kojih je, u razdoblju od 1945. do 1990. izgrađeno na tisuće po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a u Hrvatskoj ih je od devedesetih godina srušena i devastirana polovica, njih oko tri tisuće.




Ti su spomenici bili, posebno neki vrlo visoke umjetničke vrijednosti, dio afirmacije antifašizma kroz obrazovni proces, političke skupove i turističke projekte.


O srušenim spomenicima vrhunskih umjetnika film Irene Škorić priča u konktekstu promijenjenih društvenih vrijednosti i novih političkih okolnosti koje su međunarodno priznata umjetnička djela učinila nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada.


»Slikom i govorom svjedoka, eksperata, umjetnika i političara, pa i onih koji su građu spomenika prodavali kao sekundarnu sirovinu, film govori o sudbini umjetničkih djela pretvorenih u otpad, ali i o društvu koje se odreklo svoje povijesti i vrijedne umjetnosti«, ističe HAVC.


Snimanje filma, koji je nastao u produkciji Artizana filma, potrajalo je nekoliko godina, a za kamerom su se izmjenjivali Branko Cahun, Darko Krakar i Robert Krivec. Montažer je Silvije Magdić a skladatelj Ivo Josipović.


Svjetsku premijeru »Neželjena baština« imala je na međunarodnom Sarajevo film festivalu 2016., a hrvatsku ove godine na ZagrebDoxu.


Film je dosad osvojio nagradu za najbolji dokumentarni film na 6. Balkan New Film Festivalu BaNeFF u Stockholmu, Nagradu za najbolji dokumentarni film na Ischia film festivalu u Italiji, posebno priznanje na Accolade global film festivalu u San Diegu, Nagradu za najbolju fotografiju na San Gio’ Verona video festivalu u Veroni, Nagradu publike na Forteca International Film Festivalu u Perastu i Zlatnu nagradu za Najbolji film u kategoriji povijesne i arheološke tematike na WorldFestu u Houstonu.


Ovaj tjedan, »Neželjena baština« prikazuje se u Cannesu u službenoj konkurenciji međunarodnog festivala Mediterranean Film Festival Cannes, te na otvaranju sisačke Fibule, festivala dokumentarnog filma.


Prvi hrvatski film u Europskom parlamentu bio je 2015. godine dokumentarni film Otto i Hrvati/Otto und die Kroaten scenarista i redatelja Vanje Vinkovića.