KARLOVAC U arheološkim iskapanjima kod Slavskog Polja u Općini Gvozd proteklog je tjedna pronađena srednjovjekovna crkva Svih Svetih, kod koje su se, kako piše u starim povijesnim zapisima, sastajali žitelji Slobodne općine Slat ili Slatina, a arheolozi se zalažu za nastavak istraživanja u potrazi za odgovorom jesu li Hrvati taj prostor od Karlovca do Siska nastanjivali i u ranom srednjem vijeku, prije feudalizma.

Voditelj istraživanja Lazo Čučković izjavio je Hini kako je ta spoznaja važna karika u otkrivanju o naseljavanju ovog prostora te općenito formiranja hrvatskoga naroda i nacije.

Čučković, inače kustos Odjela arheologije karlovačkog Gradskog muzeja, kaže da su Slaćani u feudalno vrijeme, sve do 16. stoljeća, bili slobodni od plaćanja daća (osim na crkvenu desetinu), a daljnja bi arheološka iskapanja tek trebala dati odgovore na pitanje zašto, a još važnijim pitanjem esmatra ono jesu li tu živjela hrvatska plemena ili kulture i u ranom srednjem vijeku.

“Naime, postoje dokumenti da su Slaćani imali privilegije, ali ne znamo zašto. Vrlo smo mali uzorak iskopali, ali ogroman je stupanj vjerojatnosti da bismo s daljnjim iskapanjem našli dokaze da su Hrvati nastanjivali ovaj prostor od Karlovca do Siska i prije feudalizma, pa su, vjerojatno zbog razvijenih zanata i trgovine imali moć”, rekao je.

Daljnjim istraživanjima tek treba naći starohrvatske nalaze i stvoriti materijalnu podlogu za povijesni kontekst naseljavanja ovih prostora i formiranja hrvatskog naroda i nacije. Za sada dokazi iz starohrvatskog razdoblja u prostoru uz Kupu postoje samo za Ozalj, Sisak i Kiringrad. Čučković smatra da je to nerealna slika, jer je prostor Pokuplja zanimljiv za naseljavanje i vjerojatno bi se kroz daljnja istraživanja našli dokazi i na drugim lokacijama, konkretno i u Slavskom polju.

“Istraživanje sloja zemlje nižeg za oko metar i pol dalo bi sigurno nove spoznaje o tome. Ovo što smo do sada istražili ‘samo’ potvrđuje ono što smo znali, ali nismo imali dokaze. Drugi bi grobovi mogli biti od znatno većeg značaja, potvrda da su Slaćani, staro hrvatsko pleme, naseljavali ovaj prostor (današnje Općine Gvozd) i prije nego se uspostavio feudalizam, iz čega su vukli svoje pravo da budu slobodni i da vlasteli ne plaćaju daće”, govori Čučković.

Najveće iznenađenje ovoga istraživanja su temelji osmerostrane kapelice koja je samo petnaestak metara udaljena od crkve. U njoj je djelomično otkopano pet grobova, vide se grobovi i u crkvi te izvan nje, međutim, kako je probno istraživanje završeno, već sutra slijedi zatrpavanje nalaza, da bi se sačuvali za nastavak istraživanja.

Slična srednjovjekovna osmerokutna kapelica, doduše malo veća, postoji na Medvedgradu, ali u Slavskom polju ona je potpuno iznenađenje, jer nije poznato je li tu stolovao neki jači vlastelin.

Zbog ovog će nalaza Gradski muzej pripremiti za 2015. godinu jedan projekt i ponuditi ga na financiranje Ministarstvu kulture i Gradu Karlovcu. Muzej i Grad uz financijsku potporu Ministarstva kulture već rade zajedno na povijesnoj izložbi “Oko Kupe i Korane” (nazvana po istoimenoj povijesnoj knjizi Radoslava Lopašića koja je tiskana 1895. godine). Najveća nepoznanica od svih razdoblja upravo im je rani srednji vijek i materijalni dokazi o tome kada su Hrvati naselili ovaj kraj Pokuplja, sve do Siska.

Povjesničar Milan Kruhek, bivši dugogodišnji ravnatelj Povijesnog instituta, bio je na arheološkom nalazištu na Slavskom Polju i smatra ga velikim arheološkim otkrićem. U izjavi Hini rekao je da je ono značajno za hrvatsku povijest, “jer ovi materijalni dokazi potvrđuju malobrojne povijesne zapise i isprave te više ne ostaje ni malo sumnje da je tu pronađeno hrvatsko naselje s crkvom Svi Sveti koje se zvalo Slat i Slatina”.

“To je vrlo velika i dragocjena priča, pokazuje kvalitete društvenog života Slobodne slaćanske općine s crkvom kao duhovnom snagom”, kazao je Kruhek, te se također založio da se arheološka istraživanja nastave. Potaknut ovim otkrićem najavio je i svoj stručni osvrt o “Slaćanskoj slobodnoj općini”.

Ovaj nalaz je izravni rezultat prošlogodišnjeg pronalaska jednog stećka s uklesanim pleterom, o čemu je Hina i prošle godine pisala. Stećak je danas eksponat karlovačkog Gradskog muzeja. U potrazi za mjestom odakle je donešen taj stećak, koji je bio dopola i naopako ukopan u jednoj šumi u Slavskom Polju, Čučković je uvidio da se na obližnjem brdu jedan lokalitet zove Zidine, a drugi Turska kula.

Ovih su dana na Zidinama pronađeni temelji crkve dugačke najmanje deset, a možda i 15 metara, o kojoj postoje zapisi iz 14. stoljeća, a sada se zna i gdje je bila, dok je na Turskoj Kuli pronađena kapelica, kao potpuno neočekivan objekt.