Fenomen popularne glazbe

Novi Kamov: Je li riječki rock po nečemu specifičan i ako jest, po čemu je to tako?

Kim Cuculić

Unatoč činjenici da Rijeka ima čitav niz visokokvalitetnih izvođača različitih glazbenih usmjerenja, upravo se »riječki rock« dugi niz godina predstavlja kao njezina osobitost



RIJEKA Drugi broj časopisa »Novi Kamov« u ovoj godini tematski je posvećen fenomenu popularne glazbe.


Tematski blok otvara prilog Saše Stanića i Borisa Ružića »Crtice o riječkoj rock sceni – prilog analizi popularne glazbe u riječkom kulturnom kontekstu«. Unatoč činjenici da Rijeka ima čitav niz visokokvalitetnih izvođača različitih glazbenih usmjerenja, autori podsjećaju da se upravo »riječki rock« dugi niz godina predstavlja kao njezina osobitost. Zato Stanić i Ružić postavljaju pitanje je li riječki rock po nečemu specifičan i ako jest, po čemu je to tako? Između ostalog, u prilogu se spominju riječke grupe »Uragani«, »Paraf«, »Termiti«, »Let 3«, »Fit«, »Grč«, »Father«, »Pasi«, »Quasarr« i druge.    


   Rijeka je još od šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća uhvatila »rock ritam« kojemu je ostala vjerna do današnjih dana. Ipak, naglašavaju autori teksta, percepcija Rijeke kao rokerskoga grada odvijala se, a odvija se još uvijek, u prvom redu kroz prizmu punka i novoga vala. Takvo pojednostavljivanje slike riječke scene pridonosi prepoznatljivosti grada i njegovoj identifikaciji s »lijevim« predznakom, ali nažalost nove glazbenike koji su se pojavili nakon punk eksplozije u široj vizuri podređuje starijima.




   U nastavku je objavljen esej Simona Fritha, profesora sociologije i popularne glazbe na Sveučilištu u Edinburghu, koji je naslovljen »Prema estetici popularne glazbe«. Frith, među ostalim, piše o društvenoj ulozi glazbe, glazbenoj kritici rock glazbe, alternativnim pristupima glazbi i društvu, zaključujući da je zadnjih pedeset godina, a i duže, pop glazba važno sredstvo pomoću kojega učimo razumijevati sami sebe kao povijesno, etnički i klasno izgrađene subjekte.    


   Objavljen je i tekst britanskog profesora Richarda Middletona »Roll over Beethoven«, što je poznata pjesma Chucka Berryja, pionira rock’n’rolla. Autor pokušava odgovoriti na pitanje što je to popularna glazba, postavljajući teorijski okvir ovoga fenomena. Ključne pojmove popularne glazbe donosi Roy Shuker, koji analizira pojmove: glazbena industrija, diskografske kuće, identitet, komodifikacija, kulturne industrije, industrije zabave, kulturni imperijalizam, kulturni posrednici, medijacija, »novi val«, popularna glazba, potrošnja, publika, potrošači i nezavisnost potrošača.


   U »Novom Kamovu« objavljen je i putopis »Sirijski notes« Nikole Regenta, a »Književna radionica« donosi pjesme Andrije Vučemila – »Onako snogu«, II. dio dnevnih zapisa jednog hrvatskog luzera. Na izložbu Vlade Kristla u riječkom MMSU-u osvrnuo se Ivica Župan.