Menstruacija kao tabu i porez na život žena

Reuters

Ne plačem zato što imam mjesečnicu, jednostavno ne mogu vjerovati da je film koji govori o menstruaciji upravo osvojio Oscara! – ovako je na ovogodišnjoj dodjeli zlatnih kipića rekla iransko-američka redateljica Rayka Zehtabchi koja je nagrađena za kratkometražni dokumentarni film »Period. End of Sentence« (»Ciklus. Kraj kazne«), koji opisuje što se događa u ruralnom području Indije gdje je stroj za uloške dostupan ženama i mladim djevojkama koje bi u suprotnom – zbog stigmatizacije menstruacije i nedostatka pristupa proizvodima za žensku higijenu – morale preskočiti ili napustiti školu. Ovdje žene uče proizvoditi i prodavati svoje uloške. Kako piše Asia News, ginekologinja u bolnici Gospe od Milosti u Sardhanu, najmnogoljudnijoj indijskoj saveznoj državi, oduševljeno je pozdravila vijest da je Oscara dobio baš dokumentarac »Ciklus. Kraj kazne«. Istaknula je da je to dobra vijest za sve one koji služe siromašnim ženama u ruralnim područjima Indije. U suradnji s Projektom Pad, organizacijom koja djevojkama osigurava higijenske proizvode kako bi mogle pohađati školu, zatraženo je da se instalira tisuće mašina za higijenske uloške u različitim zajednicama širom svijeta. U povodu filma Rayka Zehtabchi izrazila je nadu da ljudi razumiju da stigma ne utječe samo na one u Indiji, već da se to doživljava i u Sjedinjenim Američkim Državama te u drugim kulturama.

– Želim da gledatelji shvate da osnaživanje žena diljem svijeta zapravo počinje s otvaranjem razgovora oko menstruacije i razbijanja tog tabua. U svijetu najmanje 500 milijuna žena i djevojčica nema pristup ustanovama za upravljanje menstrualnom higijenom, uključujući sanitarne proizvode i čistu infrastrukturu. Nejednakost u tom pogledu rezultat je nedostatka informacija, nehigijenske infrastrukture i činjenice da su ulošci često nedostupni, što žene prisiljava da propuste školu i stavlja ih u nepovoljan položaj – osvrnula se redateljica.

Čak će 90 posto učenica u ruralnoj Makedoniji propustiti oko pet dana u školi, dok u SAD-u jedna od pet djevojčica propušta školu jer nema pristup ulošcima. U Ujedinjenom Kraljevstvu to je više od 137.000 djevojčica. Mnoge djevojke u mnogim zemljama imaju pogrešne predodžbe o menstruaciji, u kombinaciji s boli i tabuom, što rezultira povećanim rizikom od reproduktivnih zdravstvenih problema i infekcija. Studija iz prošle godine pokazala je da postoji potreba za edukacijom i osvješćivanjem žena o tom problemu. Studije su pokazale da djevojke i žene imaju malo ili nimalo znanja o infekcijama reproduktivnih organa uzrokovanih nepoznavanjem osobne higijene tijekom mjesečnice.

Prema pisanju hrvatskog časopisa Miss7, britanska tinejdžerica Amika George pokrenula je 2017. inicijativu »Free Period« kojom se želi skrenuti pažnja na skupe higijenske potrepštine koje su potrebne djevojkama u periodu menstruacije, a zbog siromaštva velik broj njih si to jednostavno ne može priuštiti. George je pokrenula kampanju nakon poražavajućih podataka u Velikoj Britaniji koji kažu kako si jedna od deset djevojaka ne može priuštiti higijenske potrepštine potrebne za te dane u mjesecu. Škotska je prošle godine postala prva zemlja koja je uvela besplatne higijenske potrepštine za djevojke u školama i na fakultetima, i to nakon što je objavljeno istraživanje kako si gotovo 45 posto učenica Škotske ne može priuštiti higijenske potrepštine za menstruaciju te u tom slučaju pribjegavaju korištenju novina, čarapa ili wc-papira kako ne bi prokrvarile tijekom nastave.

Već dugo se u pojedinim zemljama vodi žestoka debata oko ukidanja poreza na uloške i tampone, budući da oni nisu luksuz već potreba. I u Walesu je otvoreno to pitanje, a Velika Britanija je sljedeća na redu zemalja koje planiraju osigurati »besplatne mjesečnice« za djevojke. I u Italiji se već godinama raspravlja o smanjenju stope poreza na tampone. Sve je krenulo još davne 2016. godine kad je jedna od oporbenih stranaka u to vrijeme predložila da se uvede zakon Tampon Tax kojim bi se stalo na kraj suludoj ideji da se menstruacija smatra luksuzom. Ne protive se Talijani toliko na cijenu uložaka ili tampona koja se kreće između 3 i 5 eura po paketiću, već na porez od 22 posto. Njihov cilj, u kojem do sada nisu uspjeli, bio je smanjiti porez na 4 posto.

Početkom ove godine u Hrvatskoj su na snagu stupile izmjene u Zakonu o PDV-u, kojima se opća stopa PDV-a od 25 posto na svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja te dječje pelene smanjuje na 13 posto. Međutim, novim zakonom o smanjenju poreza nema ni riječi o ostalim higijenskim potrepštinama, a kamoli onima koje su ženama neophodne za period menstruacije.

I u nerazvijenim i u razvijenim zemljama još uvijek vlada tabu oko mjesečnice, što može imati strašne posljedice. Pred koju godinu Ujedinjeni narodi upozorili su da su nepalske žene tijekom menstruacije tjedan dana prisiljene živjeti u šupama u kojima imaju minimalnu zaštitu i pristup higijeni te često razviju i po život opasne bolesti, a istodobno su osuđene na gotovo potpunu društvenu izolaciju. U Nepalu je izglasan zakon kojim se kriminalizira praksa izgona žena u posebne barake ili kolibe za vrijeme menstruacije. Svrha ovog običaja, poznatog kao »chhaupadi«, je zadržati »nečistoću« izvan kuće, a za vrijeme mjesečnice žene ne smiju dirati hranu, muškarce, stoku ni religijske ikone. Nerijetko ih napadnu divlje životinje ili ih siluju seoski muškarci. Često su protjerane bez osnovnih higijenskih potrepština, poput higijenskih uložaka. Aktivisti su pozdravili odluku o kriminalizaciji ove prakse, ali su zabrinuti da to neće biti dovoljno da zaustavi ovaj običaj koji je duboko ukorijenjen u hinduskoj tradiciji i zbog kojega žene čak i umiru.

Prema članku koji je objavio Voxfeminae, 19-godišnja Tulasi Shahi umrla je nakon što ju je u kolibi ugrizla zmija, dok se 15-godišnja Roshani Tiruwa ugušila zbog slabe ventilacije u kolibi. U sličnoj situaciji umrla je četrnaestogodišnjakinja koja se nasmrt razboljela dok je bila prognana u kolibu, no nitko joj nije smio pomoći. Apsara Neupane, zamjenica načelnika općine Chandannath u zapadnom Nepalu, istaknula je da će promjena stavova biti pravi izazov. »Jako zakonodavstvo je važno, ali za reformu društvenih običaja potrebno je puno više vremena«, objasnila je. Tom Palakudiyil iz organizacije WaterAid smatra da novi zakon predstavlja pozitivan korak i pokazuje posvećenost suzbijanju ove drevne prakse koja ima štetan utjecaj na živote djevojaka i žena.

»Međutim«, dodao je, »njeno kriminaliziranje samo po sebi neće biti dovoljno da spriječi izgon žena i djevojaka iz kuće za vrijeme menstruacije. »Ta tradicija duboko je ukorijenjena u mnogim zajednicama, stoga moramo usmjeriti pažnju na glavni uzrok problema kako bismo ostvarili održive promjene« – izjavio je Palakudiyil. Kao prioritete naveo je pristup čistoj vodi i sanitarijama, kako bi žene imale privatnost i dostojanstvo za vrijeme mjesečnice. Ovaj stari običaj možda je najbolji primjer u kojoj je mjeri stigmatiziranje mjesečnice negativno, te čak i pogubno utječe na svakodnevni život žena. Slična praksa primjenjuje se i kad žene rađaju. Iako zasad nema sudskih progona zbog ovakvih zločina, nepalska vlada postupno prestaje zatvarati oči pred ovakvim slučajevima, prekida šutnju, počinje se boriti protiv ove tradicije nastojeći je iskorijeniti te radi na nacrtu politike podizanja svijesti o mjesečnici.