Gostovanje u Zagrebu

Španjolski književnik Javier Cercas: ‘Danas živimo trijumf laži’

Tihomir Ponoš

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Cercas je poručio da se velike laži grade na malim istinama. Među one koji potvrđuju da živimo u takvom vremenu Cercas je uvrstio Donalda Trumpa, Mattea Salvinija, Marie Le Pen, a i Brexit je posljedica trijumfa laži



ZAGREB Laž je oduvijek postojala, a danas živimo trijumf laži, kazao je španjolski književnik Javier Cercas u razgovoru sa Srećkom Horvatom na »Filozofskom teatru« održanom u zagrebačkom HNK-u. Cercas je domaćoj publici poznat po nizu romana koje je objavila Fraktura, od »Salaminskih vojnika«, koji su ga i proslavili prije 17 godina, »Brzine svjetlosti«, nedavno objavljenih »Zakona granice«, pa do »Anatomije jedne pobune« i »Prevaranta«.


U svojoj tezi o laži referirao se na glavnog lika »Prevaranta« Enrica Marca, koji je stvarna osoba, ne izmišljen lik, baš kao i njegova biografija. On je do 2005. godine bio predsjednik španjolske udruge logoraša nacističkih logora, izgradio karijeru u javnosti na tome da je bio u logoru te da se u Španjolskom građanskom ratu borio na strani republikanaca, a kasnije bio antifrankist. Bio je ugledna osoba u Španjolskoj, smatralo ga se moralnom vertikalom, a na koncu se otkrilo da nikada nije bio u nacističkom logoru.


Nacional-populisti


Cercas je poručio da se velike laži grade na malim istinama, a to je pouka i slučaja Marco, kojega smatra pretečom današnjeg vremena trijumfa laži. Među one koji potvrđuju da živimo u takvom vremenu Cercas je uvrstio Donalda Trumpa, Mattea Salvinija, Marie Le Pen, a i Brexit je posljedica trijumfa laži.




– Većini ljudi više se sviđa laž nego istina. Zato Trump ima vlast. Istina je neugodna, laž često umiruje, lijepa je – kazao je Cercas. Laž se nikada nije mogla širiti tako lako i brzo kao danas, a u tome veliku ulogu imaju mediji, posebno društvene mreže. I upravo zato je za Cercasa novinarstvo danas važnije nego ikada, posebno njegova sposobnost demaskiranja laži. Cercas Trumpa i njemu slične naziva nacional-populistima, oni nude postmodernističku masku koja je danas na cijeni kao totalitarizam tridesetih godina prošloga stoljeća, a nacional-populisti napadaju demokraciju u ime demokracije, što se događa i u Kataloniji i manifestira se kroz separatističku politiku.


U mnogim svojim djelima Cercas se bavio suvremenom španjolskom poviješću. No njega povijest zanima samo u onoj mjeri u kojoj živi u sadašnjosti, jer »bez povijesti je sadašnjost necjelovita, povijest živi u sadašnjosti«.


Književnik-kreten


Cercas je govorio i o književnosti i književnom uspjehu. Ustvrdio je da će autor napisati pola knjige, a drugu polovicu čitatelj, koji je esencijalni dio književnosti.


– Veliko djelo ne pišu autori, stvaraju ga čitatelji – kazao je Cercas. Književni uspjeh je divna stvar, ali pitanje je što se pod njime podrazumijeva. On je književno uspio u 39. godini kada je objavio »Salaminske vojnike«, od tada ima svoje čitatelje, a dotad njegovi su čitatelji uglavnom bili članovi njegove porodice. Međutim uspjeh je opasan.


– Uspjeh književnika može pretvoriti u kretena, pomisli da je ono što nije – kazao je Cercas, kojega je nakon uspjeha »Salaminskih vojnika« bilo strah da više neće uspjeti, jer »uspjeh može satrati, mislim da se to dogodilo Jeromeu Salingeru«. Uspjeha se, kolikogod mogao biti »divna stvar« treba kloniti, to nije zadatak književnika, a citirajući Williama Faulknera Cercas je zaključio »najviše čemu može stremiti pisac jest častan neuspjeh«.