Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 1
Sutra: 15° 15° 1
27. svibnja 2019.
Ispis članka: Izložba "Vlaho Bukovac i Alenxandre Cabanel": Povijesni susret učenika i učitelja - Novi List

NoviList.hr

Izložba "Vlaho Bukovac i Alenxandre Cabanel": Povijesni susret učenika i učitelja

Umjetnički paviljon

2. listopad 2018 10:27

Napisao: Tihomir Ponoš

Koautor izložbe i vjerojatno ponajbolji poznavatelj Bukovca, Igor Zidić, konstatirao je da je učenik Bukovac od učitelja Cabanela naučio, ali se od učitelja i udaljio, bio svoj, a upravo to potvrđuje s jedne strane Bukovčev slikarski, a s druge Cabanelov pedagoški talent

Foto Darko Jelinek

ZAGREB Centralna izložba obilježavanja 120. obljetnice Umjetničkog paviljona »Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel - povijesni susret učenika i učitelja« bit će otvorena od 3. listopada 2018. do 6. siječnja 2019. godine, a prvi put će u Hrvatskoj na jednom mjestu predstaviti slike, njih 12, učitelja Cabanela, i učenika Bukovca.

Ravnateljica Umjetničkog praviljona Jasminka Poklečki Stošić kazala je da je ova izložba »morala biti«, jer je Bukovac inicijator osnivanja Umjetničkog paviljona. Najveća »zvijezda« izložbe Bukovčeva je slika »Putifarka« iz 1886. koju se od 1911. smatralo nestalom, a prvi put bit će izložena u Hrvatskoj. Hrvatsku premijeru imat će portret djevojčice naslikan u Beču 1903. godine.

Cabanela se, uz Jeana-Lona Gérômea, smatra jednim od najuspješnijih francuskih likovnih pedagoga druge polovice 19. stoljeća, ali riječ je i o važnom francuskom slikaru. Poklečki Stošić je podsjetila da je Cabanel bio predsjednik žirija prestižnog Pariškog salona, dobitnik ugledne Prix de Rome i portretist francuskog cara Napoleona III.

Izgubljeni raj

Bukovac u Pariz na Akademiju lijepih umjetnosti dolazi 1877. godine, želeći studirati u Cabanelovoj klasi. On ga isprva odbija, ali uporni i ustrajni Cavtaćanin na koncu je ostvario svoj cilj.

Među 12 izloženih Cabanelovih slika, iz pet francuskih i jednog ruskog muzeja, Poklečki Stošić posebno je istaknula »Izgubljeni raj«. Radi se zapravo o predlošku za tu Cabanelovu sliku, jednu od najvažnijih u njegovom opusu. Međutim, sama slika je uništena u Münchenu za vrijeme Drugog svjetskog rata i predložak izložen u Zagrebu jedino je po čemu je slika sačuvana.

Koautor izložbe i vjerojatno ponajbolji poznavatelj Bukovca, Igor Zidić, konstatirao je da je učenik Bukovac od učitelja Cabanela naučio, ali se od učitelja i udaljio, bio svoj, a upravo to potvrđuje s jedne strane Bukovčev slikarski, a s druge Cabanelov pedagoški talent. Zidić je usporedio dva slikara: Cabanel slika gotovo aristokratski, Bukovac je pučanin od glave do pete, Cabanel je idealniji od Bukovca, Bukovac je realniji od Cabanela, za Cabanela su orijentalni motivi posljedica francuske kulturne mode, za Bukovca to je realnost od ćilima u kućama pa nadalje. Zidić je kazao i da je Cabanel vrhunski obrazovan intelektualac, a Bukovac dolazi na studij kod njega s 22 godine, u vrijeme kad mnogi završavaju akademije i to sa završenom tek pučkom školom, ali kao iznimno prirodno inteligentan, darovit i ustrajan.

Popratni programi

Suorganitzator izložbe je Muzej Fabre, a organizaciju izložbe osim Grada Zagreba pripomogao je i Montpellier gdje je Cabanel rođen i u kojem je Muzej Fabre. Tromjesečno trajanje izložbe pratit će i popratni program u okviru kojega će biti održavana stručna predavanja, prikazivani dokumentarni filmovi, koncerti i drugi sadržaji. Svaki ponedjeljak za vrijeme trajanja izložbe bit će organizirana predstava za djecu osnovnih škola koju potpisuje Petra Radin, a rađena je prema autobiografiji Vlahe Bukovca »Moj život«. Za prvih 30 predstava učenici ne moraju kupovati ulaznice za predstavu, već samo za izložbu.

Putifarka

»Putifarka« je izložena na Pariškom salonu 1886. godine. Kupio ju je engleski kolekcionar Samson Fox, koji je u svojoj zbirci imao 22 Bukovčeva djela (u posljednjoj reviziji zbirke potvrđeno je 17 Bukovčevih djela). Foxovi sinovi 1911. godine dali su »Putifarku« na dražbu, gdje je postigla najvišu cijenu od svih slika, ali nije prodana. Od tada tu se sliku smatralo nestalom, sve do prije dva mjeseca kad se Zidiću obratio čovjek s informacijom koja se ticala nestale Bukovčeve slike. Zidić je potvrdio da je riječ o Bukovčevoj slici, koja je uoči zagrebačke izložbe restaurirana i očišćena.