Dizajn je misaon, nudi konkretne projekte i zapravo promišlja budućnost. Za bolju budućnost trebamo inovaciju, a novih ideja se svi boje i radije bi zadržali postojeće. U tom slučaju napretka nema. Upravo nas književnost, film kao i kazalište, opterećuju analizama prošlosti
Popravit ću vizualne standarde Republike Hrvatske! – najavljuje Boris Ljubičić, najpoznatiji hrvatski dizajner, kojemu je Muzej za umjetnost i obrt priredio veliku izložbu naslovljenu »Kvadrat i krug«. Gorljivi pobornik ideje o društvenoj odgovornosti dizajna, Ljubičić kroz svoje radove nastoji uspostaviti izravnu vezu s društvenom realnošću i nema visoko mišljenje o dizajnu koji ne donosi promjene društvu. Ova izložba donosi prvi veliki pregled njegova bogatog opusa koji je nastajao tijekom četiri desetljeća. Zato ona funkcionira i kao putovanje kroz noviju prošlost ovih prostora. U postavu je osamdeset Ljubičićevih radova – plakata, kaširanih printeva velikih formata koji se slažu poput domina, od autorova dizajna za Mediteranske igre u Splitu 1979. godine do sveprisutnih crvenih i plavih kvadratića koji su od devedesetih i izvan Hrvatske prihvaćeni kao najprepoznatljiviji vizualni hrvatski identitet. Za izložbu u MUO-u kažete da je Vaš novi autorski projekt, a ne retrospektiva. Zašto? – Retrospektive obično rade drugi o autoru, i to kad je on dovršio svoj posao. Ne, ovo nije retrospektiva autora, ali bi mogla biti retrospektiva proteklog vremena, pa i projekcije za budućnost. Ova izložba je sasvim novi dizajn kojim se opet predstavlja dizajn; fokus nije na radovima nego na njihovom konceptu, procesu njihova nastajanja, na njihovom idejnom određenju, realizaciji pa i doživljaju projekta. Zato na panoima ima teksta i više analitičkih prikaza istog rada. Autor, dizajner i osoba nisu uvijek jedno biće… autor definira problem, dizajner traži rješenje, a osobno viđenje nije uvijek usklađeno sa širim, općim ili važećim. Da budem konkretan, uzet ću za primjer plakat »KRVATSKA!« U tom radu, odluka je autorova, obrada je dizajnerova, a osobno je opće.
Kvadrat i krug su simboli cijelog Vašeg opusa, što signalizira i naslov izložbe. Što je razlog trajne fascinacije tim oblicima? – Kvadrat bih mogao definirati kao Hrvatsku iz koje nikad nisam otišao, niti to poželio, a mogao sam. Krug predstavlja svijet. Ta dva oblika ili svjetonazora prepliću se kroz sve radove, čak i kad se navedeni geometrijski oblici ne vide. Ipak, vide se u najprepoznatljivijim radovima kao što je vizualni identitet osmih Mediteranskih igara, Split 1979. u formi krugova i projekt hrvatskih vizuala kojima je osnovica kvadrat. No, ni to nije osobno viđenje već zadatost koja svojim projektom promjene iznenađuje, plijeni ili odbija… Dizajn je promjena i kad je u projektu nema, to nije dizajn. Nova Baščanska ploča, himna, novac ili zastava to na izložbi sasvim pokazuju.
Opširnije u tiskanom izdanju
