Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Ispis članka: Sedam milijardi Zemljana pred Apokalipsom - Novi List

NoviList.hr

Sedam milijardi Zemljana pred Apokalipsom

Ekonomski brevijar Ive Jakovljevića

28. prosinac 2010 15:49

Napisao: Ivo Jakovljević

Bit će to gužva, kakvu svijet ne pamti, jer će se tih sedam milijardi Zemljana nemilosrdno naguravati oko zadnjih izvora energije, pitke vode, sirovina, kovina, kapitala, socijalnih usluga, mora za kupanje, čistog zraka, virtualnog prostora, globaliziranih komunikacija, nestabilnog mira i elementarnih uvjeta za goli opstanak

AP

Vijest nad vijestima – demografska, ekonomska i sociološka, pa i povijesna – na prijelazu u neizbježnu 2011. godinu glasi: uoči idućeg Božića na Zemlji će se (prema viđenjima analitičara UN-a) roditi njezin 7-milijarditi stanovnik! Istodobno će, zahvaljujući eksplodirajućoj informatičkoj i tehnološkoj revoluciji, začinjenima rastućim rizicima nuklearnog rata, svijet doći pred Apokalipsu, opisanu do zadivljujućih pojedinosti i metafora u zadnjim pasusima Novog zavjeta. Jedino je neizvjesno: hoće li ta stvarna Apokalipsa biti obećavajuće, radosno »novo Nebo i nova Zemlja«, ili će biti »smak svijeta«, kao završni i totalni, planetarni bankrot.

Kad je Ivan zapisivao svoje apokaliptične vizije – pola stoljeća nakon Kristove muke – na cijelom planetu najvjerojatnije nije bilo više od 300 milijuna ljudi, od kojih je manje od njih 100.000 bilo pismeno, a manje od 20.000 visoko obrazovano za tadašnje spoznajne okolnosti.

U međuvremenu, Zemlja je tek 1800. godine dosegla populaciju od jedne milijarde, a populaciju od dvije milijarde Zemljana tek 1925. Otad je sve krenulo ubitačnim tempom: unatoč paklenom Drugom svjetskom ratu, već 1960. je na Zemlji bilo tri milijarde stanovnika, a prijelomne 2000. njih šest milijardi. Otad pa do idućeg Božića, za manje od 11 godina, Zemlja će se obogatiti za još milijardu usta, i to usred najzamršenije ekonomske i političke krize nakon predratne Velike depresije iz 1930-ih!

Bit će to gužva, kakvu svijet ne pamti, jer će se tih sedam milijardi Zemljana nemilosrdno naguravati oko zadnjih izvora energije, pitke vode, sirovina, kovina, kapitala, socijalnih usluga, mora za kupanje, čistog zraka, virtualnog prostora, globaliziranih komunikacija, nestabilnog mira i elementarnih uvjeta za goli opstanak.

Povoda za nuklearni rat bit će na korejskom poluotoku, na Srednjem istoku i na više interkontinentalnih relacija Zapad-Istok. Dubinskih razloga za rat do istrebljenja već ima na civilizacijskim, energetskim i naftovodnim razdjelnicama, s epicentrima u Afganistanu, Iraku, Iranu i Ukrajini. Neuravnoteženih osoba, koje obavljaju najodgovornije dužnosti u međunarodnoj politici – natopljenoj panikom zbog ekonomske krize i energetske oskudice, a začinjenih golemim nuklearnim arsenalima – već je u katastrofičnom izobilju.

Razloga za otkrivenje novog Neba i nove Zemlje također je napretek: vrhunska znanost gotovo iz tjedna u tjedan čini nova čuda, otkriva sve dublje tajne života, produljuje životni vijek ljudi, upozorava na nove rizike, stvara sve razornija oružja, pa usput tješi i jača. Informacijska tehnologija čini još veća čuda, tumačeći u beskrajnom nizu verzija Početak i Kraj, životne ciljeve i njihov smisao, preobražavajući ljudsku egzistenciju u najizazovniju avanturu u povijesti. Zemlja će tom novom Nebu i novoj Zemlji, ili smaku svijeta, biti još bliža uoči idućeg Božića, kada će udomiti 7-milijarditog Zemljanina, osuđenog na strateški izbor između Otkrivenja i Kraja.

U tom kontekstu, sve ljudske će se jedinke tijekom neizbježne 2011. suočavati s paklenim izborima između preobilja mogućnosti i prijetećih kataklizmi. Što će izabrati čovjek – kao budući srednjoškolac, student ili mladi poduzetnik, što kao proizvođač ili potrošač pred raljama nekog mega-centra, što kao žrtva ili pozvanik u eksplodirajućem internetskom makrokozmosu, a što kao smušeni i korumpirani politički birač?

Demografski, svijet će dogodine biti napučeniji nego ikad (s preiskorištenim izvorima, devastiranim okolišem i poremećenom klimom), i stoga bliži nekom novom Velikom potopu. Ekonomski, svijet će dogodine biti zaduženiji nego ikad, i stoga okovaniji od Prometeja, te bliži konačnom obračunu za preostale gospodarske resurse. Sociološki, dogodine će svijet biti krajnje, medijski, izluđen, i ratno (ne samo u Afganistanu i Iraku, ili u Iranu i u dvjema Korejama) poremećen, te će biti spremniji nego ikad za samouništenje.

Ali, istodobno, zahvaljujući novoj eksploziji znanstvenih dostignuća, isti će svijet biti svjesniji i svojega Početka i svojega Kraja, nego što je bio ikad prije, pa će njegova sudbina, valjda, biti u rukama najupućenijih, pod uvjetom da se u međuvremenu primaknu najmoćnijim punktovima globalne vlasti.