Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 26
Sutra: 16° 16° 26
19. studenoga 2019.
Ispis članka: LADISLAV TOMIČIĆ Naša bolest i kako je liječiti - Novi List

NoviList.hr

LADISLAV TOMIČIĆ Naša bolest i kako je liječiti

'Ladovina

26. svibanj 2019 07:41

Napisao: Ladislav Tomičić

Slaba kontrola farmaceutske industrije zapravo govori o pravoj bolesti čovječanstva. Njezin je uzrok bjesomučna utrka za profitom, a pogonski joj je motor gramzivost 

Snimio Sergej DRECHSLER

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a za informacije o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika - to je ona rečenica koju ste milijun puta čuli na televiziji, ona koju glas izgovara brzo, što može brže, valjda da bi zauzela što manje dragocjenog reklamnog prostora.

Toliko je tih reklama za lijekove na televiziji, da bi se nekom tko je upravo pao s Marsa zasigurno učinilo da je čovječanstvo ozbiljno bolesno. Farmaceutska industrija uistinu čini sve da bi se stekao upravo takav dojam.

Naš novinar Denis Romac u Pogledu je prošle subote objavio opsežan tekst o "nekontroliranoj industriji zdravlja", a povod mu je bila tužba podnesena u Connecticutu, koja je jedan od rezultata istrage nadzora cijene lijekova i kršenja antitrustovskih zakona.

Usput rečeno, to nije prva takva tužba podnesena protiv farmaceutske industrije. U tužbi je navedeno da su se velike farmaceutske kuće, među kojima su Pfizer, Novartis, Mylan i Teva, urotile kako bi dogovorno digle cijenu za više od stotinu generičkih lijekova: cijenu antibiotika, lijekova za astmu i kolesterol, antidepresive, lijekove za dijabetes, rak, HIV i tako dalje.

Među dokazima, piše naš novinar, tužitelji imaju razmijenjenu "elektronsku poštu, sms poruke i transkripte telefonskih razgovora koji potvrđuju nezakonito dogovaranje radi podizanja cijena i podjele tržišta generičkih lijekova".

I prosto oko krajnjeg korisnika lijekova i preparata što ih nudi farmaceutska industrija može zapaziti da su cijene njihovih proizvoda sve više, a televizijske, radijske i internet reklame farmaceutskih kuća sve brojnije.

Prema jednom od istraživanja kanadskih znanstvenika, koje u svom tekstu spominje naš novinar, farmaceutska industrija "dvostruko veće svote ulaže u promociju novih lijekova, nego u istraživanje i razvoj lijekova", dok u isto vrijeme sve više cijene pravda enormnim troškovima razvoja novih lijekova.

O svemu tome se, međutim, u parlamentima svjetskih zemalja ne govori tako često kako bi trebalo. Razloge možemo samo naslućivati, a slutimo da imaju jako puno nula. Dok nas farmaceutske industrija pokušava uvjeriti da smo sve bolesniji i bolesniji, slaba kontrola ovog industrijskog sektora zapravo govori o pravoj bolesti čovječanstva.

Njezin je uzrok bjesomučna utrka za profitom, a pogonski joj je motor gramzivost pred kojom ljudski život ne predstavlja ama baš nikakvu vrijednost. Čovječanstvo jeste bolesno, ali riječ je o bolesti koju farmaceuti ne mogu izliječiti svojom paletom proizvoda.

Naprotiv, čini se da je model djelovanja farmaceutske industrije sastavni dio te bolesti Svijeta. U povijesti čovječanstva ljudi su je najčešće pokušavali riješiti krvavim revolucijama, ali puštanjem krvi nismo dobili rezultat koji su revolucionari obećavali.

Naprotiv, bolest je rapidno uznapredovala i svijet je već u agoniji, koja nam se jasno ukazuje u vidu klimatskih promjena. Dok se čudimo sve izraženijem bijesu prirode na svim meridijanima i paralelama, svaki čovjek morao bi osvijestiti činjenicu da je taj bijes rezultat ljudske neumjerenosti.

Biblijski grijeh neumjerenosti u jelu i piću tupavo je shvatiti doslovno, jer on se ne odnosi samo na ono što u sebe trpamo i nalijevamo. Posljedice grijeha neumjerenosti danas osjeća gotovo svaki čovjek na planeti, a kako vrijeme odmiče one će biti sve izraženije.

Već je otrcano za agoniju čovječanstva okriviti kapitalizam, ali bez sumnje ovaj sustav njeguje i potiče gramzivost koja u ime profita uništava ljude i planet. U zadanim političkim okvirima, koje je, kako se čini, nemoguće promijeniti silom nevoljnika, rješenje je samo jedno: političkim elitama mora biti stavljeno na znanje da ljudi neće honorirati politike koje su čovječanstvo zarazile bolešću s kojom danas živimo.

Ukoliko nam je zaista stalo do onoga u što se najčešće kunemo, ukoliko nam je stalo do našega potomstva, svaki čovjek morao bi naučiti razmišljati šire i dalje od osobnih, nacionalnih i inih uskih interesa.

Dakako, tkanje od tankih niti nade da će u dogledno vrijeme ljudi shvatiti gdje ih uskogrudnost vodi s pravom može biti ocijenjena utopijskim poslom i ono to po svemu sudeći jeste, ali ipak neka ostane zapisano, jer pred nama su još jedni izbori, još jedna prilika da nešto napravimo, ne za sebe, nego za one koji će nas naslijediti. Svijet koji im ostavljamo ovisi o našoj volji da pri svakim izborima budemo mudriji nego što smo bili do sada.