Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice
Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice, a iako se radi o čestom poremećaju, u svojoj osnovi je još uvijek nedovoljno istražen i misteriozan
Najnovije nizozemsko istraživanje otkrilo je 5 podvrsta nesanice koji se razlikuju na temelju dominirajućih karakteristika ličnosti pacijenta, a koji utječu na efikasnost tretmana dostupnim lijekovima. Istraživanje je proveo nizozemski Institut za neuroznanosti iz Amsterdama, a objavljeno je u online časopisu Lancet Psychiatry.
Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice, a iako se radi o čestom poremećaju, u svojoj osnovi je još uvijek nedovoljno istražen i misteriozan. Problem nesanice može se manifestirati na više načina, primjerice ako vrlo teško zaspimo ili pak ako se po cijelu noć budimo i stalno isprekidano spavamo, ali i kad se prerano probudimo, nakon čega više jednostavno ne možemo zaspati.
Posljedice su uvijek iste. Drastično nam opada kvaliteta sna, a što dovodi do mnogih kolateralnih efekata. Među njima su problemi s koncentracijom i pamćenjem, pretjeranom pospanošću i umorom po danu do još dubljih poremećaja kao što je depresija. Iako je nesanica vrlo raširena, ispada da je još uvijek nedovoljno istražen fenomen, a i razni lijekovi za nju dostupni na tržištu samo djelomice rješavaju problem.
Do sada primjenjivane terapije dale su razočaravajuće rezultate, pa se tako došlo i do ovog najnovijeg istraživačkog rada, pokušaja da se na osnovu osobnosti pacijenata poboljša sposobnost dijagnosticiranja i nađe što adekvatnija terapija.
Istraživanje je upotrijebilo podatke više od četiri tisuće osoba koje se nalaze u nizozemskom registru koji od 2010. godine analizira kvalitetu sna nizozemskih građana. Otprilike dvije tisuće građana imalo je simptome lakšeg oblika nesanice, pa su se istraživači usmjerili na identificiranje psiholoških i emotivnih razlika među njima. Otkrili su tako pet podvrsta nesanice, o čemu ovisi i najadekvatniji način terapije.
Primjerice, samo dvije grupe pacijenata pozitivno su reagirale na tretman s benzodiazepinima, a svega jedna na kognitivnu terapiju. Iako se radi o tek preliminarnim rezultatima istraživanja, autori ističu kako ti rezultati iznimno obećavaju jer bi se produbljivanje ovakvog tipa istraživanja moglo pokazati temeljnim za bolje razumijevanje nesanice. Pored toga i odlučujućim za razvoj personaliziranih terapija za svaki pojedini simptom.