Nedovoljno istražen fenomen

Nesanica se manifestira na više načina. Otkriveno je pet podvrsta

Šarlota Brnčić

Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice

Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice

Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice, a iako se radi o čestom poremećaju, u svojoj osnovi je još uvijek nedovoljno istražen i misteriozan



Najnovije nizozemsko istraživanje otkrilo je 5 podvrsta nesanice koji se razlikuju na temelju dominirajućih karakteristika ličnosti pacijenta, a koji utječu na efikasnost tretmana dostupnim lijekovima. Istraživanje je proveo nizozemski Institut za neuroznanosti iz Amsterdama, a objavljeno je u online časopisu Lancet Psychiatry.


Otprilike deset posto svjetskog stanovništva pati od kronične nesanice, a iako se radi o čestom poremećaju, u svojoj osnovi je još uvijek nedovoljno istražen i misteriozan. Problem nesanice može se manifestirati na više načina, primjerice ako vrlo teško zaspimo ili pak ako se po cijelu noć budimo i stalno isprekidano spavamo, ali i kad se prerano probudimo, nakon čega više jednostavno ne možemo zaspati.


Posljedice su uvijek iste. Drastično nam opada kvaliteta sna, a što dovodi do mnogih kolateralnih efekata. Među njima su problemi s koncentracijom i pamćenjem, pretjeranom pospanošću i umorom po danu do još dubljih poremećaja kao što je depresija. Iako je nesanica vrlo raširena, ispada da je još uvijek nedovoljno istražen fenomen, a i razni lijekovi za nju dostupni na tržištu samo djelomice rješavaju problem.




Do sada primjenjivane terapije dale su razočaravajuće rezultate, pa se tako došlo i do ovog najnovijeg istraživačkog rada, pokušaja da se na osnovu osobnosti pacijenata poboljša sposobnost dijagnosticiranja i nađe što adekvatnija terapija.


Istraživanje je upotrijebilo podatke više od četiri tisuće osoba koje se nalaze u nizozemskom registru koji od 2010. godine analizira kvalitetu sna nizozemskih građana. Otprilike dvije tisuće građana imalo je simptome lakšeg oblika nesanice, pa su se istraživači usmjerili na identificiranje psiholoških i emotivnih razlika među njima. Otkrili su tako pet podvrsta nesanice, o čemu ovisi i najadekvatniji način terapije.


Primjerice, samo dvije grupe pacijenata pozitivno su reagirale na tretman s benzodiazepinima, a svega jedna na kognitivnu terapiju. Iako se radi o tek preliminarnim rezultatima istraživanja, autori ističu kako ti rezultati iznimno obećavaju jer bi se produbljivanje ovakvog tipa istraživanja moglo pokazati temeljnim za bolje razumijevanje nesanice. Pored toga i odlučujućim za razvoj personaliziranih terapija za svaki pojedini simptom.