Adani projekt

Oštre kritike ideji rudnika u Queenslandu: Od isplate korumpiranim političarima do uništenja Velikog koraljnog grebena

Portal Novilist.hr

FOTO/Flickr

FOTO/Flickr

Ovotjedna odluka vlade Queenslanda približila je projekt rudnika ugljena na sjeveroistoku Australije ostvarenju cilja. Projekt je poznat pod nazivom „Carmichael rudnik“, a kontrolira ga „Adani Group“, inače indijska korporacija u vlasništvu milijardera Gautama Adanija.



Jeff Goddel iz Rolling Stonea oštro je kritizirao projekt, pišući da ovaj rudnik neće biti niti najveći na svijetu, niti u Australiji, ali će biti „najluđi energetski projekt na planeti koji pokazuje koliko daleko navodno civilizirane nacije i ljudi idu“. Rudnik bi trebao biti u Galilee Basinu, netaknutoj regiji Queenslanda koju „Adani želi uzeti već barem deset godina“.


Guardian piše da vladina odluka znači da kompanija može započeti s radom, ali biti će potrebna i dodatna federalna odobrenja prije nego započne samo vađenje sirovine.


Zašto je ovaj projekt toliko destruktivan?


Marine Conservation Society (Australija) projekt naziva „lošim“ za greben. Odobrenje projekta Adani je agresivan napad na greben duljine dvije i pol tisuće kilometara na dva smrtonosna načina.


Prvo, odobravanjem rudarstva i spaljivanjem ugljena, koji zagrijava i „kiseli“ oceane i ubija koraljne grebene, australski političari suštinski govore da su spremni žrtvovati jedno od najvećih čuda svijeta za nekoliko poslova i novac.




Zapravo, ključni dio projekta Adani je novi terminal za ugljen na obali Queenslanda, koji se nalazi na samom rubu koraljnog grebena. To znači više industrijalizacije na tom području, više zagađenja vode, više barža za ugljen koji plutaju preko grebena te veći rizik od katastrofa na jednom od prirodnih dragulja prirode.


Užasne posljedice na okoliš nabrojane su i na internetskoj stranici „Stop Adani.“ Ako se projekt ostvari, više od petsto brodova s ugljenom će putovati kroz Veliki koraljni greben, a tijekom perioda od šezdeset godina – na milijarde litara podzemnih voda Queenslanda, besplatno će biti u vlasništvu kompanije. Dodaju i da će projekt poslati 4.6 milijardi tona karbonskog onečišćenja u atmosferu.


„Prostori poput vodenih pustinja“


Goddel piše o vlastitom doživljaju grebena. „Prošle sam godine proveo nekoliko dana na ronjenju na Velikom koraljnom grebenu i mogu vam reći, malo je stvari koje su nadrealnije svakome tko brine o sudbini planeta nego gledati brod napunjen ugljem koji ide preko Velikog koraljnog grebena. Zdravi koraljni grebeni su kišne šume oceana, prepune života i vitalne za podvodni ekosustav. Vidio sam dijelove jarkih boja koralja prepunih morskih pasa, zvjezdača i ježinaca.“


Dodaje i da je vidio „goleme prostore izblijedjelog koralja koji su izgledali poput podvodnih pustinja.“


FOTO/Pixabay


FOTO/Pixabay



Studija prirode iz 2018. godine, za greben kaže da je na rubu kolapsa. “Mislili smo da je koraljni greben prevelik za neuspjeh”, rekao je jedan istraživač, “ali nije.”


Zanimljivo je i da će se sirovine iz rudnika izvoziti u Indiju, naciju koja je iznimno ranjiva na utjecaje klimatskih promjena i bori se za prelazak na čistu energiju.


Izvoz ugljena nije vitalan za gospodarstvo


Prošlog tjedna, u istom trenutku kada su političari Queenslanda odobrili projekt Adani, sjevernu Indiju su pogodile toliko visoke temperature, da se ljudima savjetovao ostanak u kući nakon jedanaest sati, a jedan je 33-godišnjak pretučeni do smrti u sporu oko vode, piše Rolling Stone.


Sam projekt Adani nije velik. Očekuje se da će proizvoditi oko deset milijuna tona ugljena na početku godine. Međutim, projekt uključuje željezničku prugu dugu tristotinjak kilometara do terminala za ugljen na obali Queenslanda, što bi potencijalno moglo otvoriti udaljeni sliv Galileje za daljnji razvoj.


Goddel kaže da najveći mit povezan s rudnikom Adani može biti da je nastavak rudarstva i izvoza ugljena na neki način vitalan za australsko gospodarstvo. Ali čini se da nije, jer James Bradley ističe da, premda ugljen čini gotovo 15 posto australskog izvoza, doprinosi manje od 1 posto ukupnog prihoda Commonwealtha.


Industrija ugljena ne vraća mnogo novca natrag u lokalno gospodarstvo. Studija iz 2017. godine otkriva da je 86 posto australske rudarske industrije u stranom vlasništvu, tako da svaki profit teče na moru.


„Isplata korumpiranim političarima“


Rolling Stone piše da  industrija ugljena ima novac za „isplatu korumpiranih političara“. Kažu da je u posljednjih desetak godina australska rudarska industrija prelila je više od pola milijarde dolara u lobističke skupine koje guraju ugljen i fosilna goriva. To je bila dobra investicija: između 2008. i 2013. samo u Queenslandu vlada je izdvojila više od 8 milijardi dolara za projekte u korist industrije ugljena.


FOTO/Wikimedia Commons


FOTO/Wikimedia Commons



„Klimatski vandalizam“


Kao što je David Ritter, šef Greenpeace Australia Pacific, tweetao, odobrenje dozvola za rudnik je “sramota” i dokaz da je “cijeli sustav namješten i slomljen”.


Goddal zaključuje da je sama činjenica što je projekt uopće došao do ove faze, dovoljan dokaz „pohlepe i gluposti zbog koje je borba protiv klimatske krize tako teška“.


The Monthtly je odobrenje prozvao „djelom klimatskog vandalizma koji predstavlja sve što je krivo s politikom u Australiji“. Goddal dodaje da predstavlja ne samo australsku politiku nego „sve što je krivo s politikom civiliziranog svijeta“.


Iz “Australian Conservation Foundation” poručuju da je vlada Queenslanda “politiku stavila ispred znanosti”, prenosi britanski Guardian. 


FOTO/Wikimedia Commons


FOTO/Wikimedia Commons



Povijest uništenja koraljnog grebena


Prema mišljenjima znanstvenika i aktivista za okoliš, Veliki je koraljni greben ionako na rubu uništenja. Još smo 2012. godine pisali o studiji koja je pokazala da je Veliki koraljni greben u tri desetljeća izgubio više od polovice svojih koralja zbog oluja i predatora te globalnog zatopljenja. Studija je tada i predvidjela pogoršanje stanja u jednakoj mjeri do 2022., ako se ništa ne poduzme.


Opažanja novinara Rolling Stonea, zabilježena su još prije tri godine. Proces poznat kao “izbjeljivanje koralja” u kojem zdravu životnu zajednicu zamjenjuju prazne koraljne ljušture, prema izvještajima znanstvenika je zahvatio gotovo sve koralje najteže pogođenog sjevernog dijela masivne grebenske cjeline. U tom području, procesom izbjeljivanja zahvaćeno je 99 posto koralja, dok je čak 95 posto koralja ozbiljno ugroženo, a Terry Hughes je istraživanje opisao kao “najtužnije u njegovom životu”.



Prošle smo godine pisali o novom istraživanju kojim se ispostavilo da je veliki dio koraljnog grebena jednostavno “spržen”. Više od 1000 od ukupno 2300 km dugačkoga Velikog koraljnog grebena u potpunosti je uništeno od posljedica zagrijavanja oceana tijekom 2016. i 2017. godine.


“Grebeni nisu umirali postupno i polako, već iznenada, od posljedica toplinskog udara. Spržile su ih previsoke temperature mora”, rekao je tada Hughes, direktor Centra za proučavanje Velikoga koraljnog grebena na Sveučilištu James Cook u Townsvilleu.