Uspješni Riječanin

Znanstvenik Sven Maričić preselio u Delnice: ‘Na njivi pronalazim novu energiju i polet’

Marinko Krmpotić

Maričić je jedan od najvećih promotora znanosti

Maričić je jedan od najvećih promotora znanosti

Dok si na njivi, nemaš vremena razmišljati o drugim stvarima, usudio bih se reći da je ova vrsta aktivnosti dobra za rad na sebi. Užurbani tempo života kojim živi većina od nas iziskuje puno energije i s vremenom se čovjek potroši, a baš rad u suradnji s prirodom nudi novu energiju i polet



Doc. dr. sc. Sven Maričić riječki je znanstvenik koji je svojim radom u nekoliko posljednjih godina privukao veliku pažnju, zasluženo dobio i nekoliko iznimno vrijednih nagrada te istodobno učinio puno na promociji i popularizaciji znanosti, posebno one vezane uz 3D print tehnologiju koja omogućuje »čuda« na različitim područjima ljudske djelatnosti, od medicine i izrade umjetnih organa pa do brojnih drugih područja.


No, ono što je zanimljivo kad je riječ o Maričiću svakako je to da je odlučio živjeti u – Delnicama! Pa upravo s tim podatkom i počinjemo razgovor moleći ga da nam objasni tu odluku, tim više što je poslom trenutačno vezan uz dvije znatno veće gradske sredine, Rijeku i Pulu.


Sven Maričić u društvu Martine-Nicole Rojina u sklopu projekta slanja signala na Mjesec


Sven Maričić u društvu Martine-Nicole Rojina u sklopu projekta slanja signala na Mjesec



Zemlja traži slugu




– Nakon povratka iz Švedske gdje sam proveo nekoliko divnih mjeseci kao stipendist tvornice Volvo, vratio sam se i zaposlio u privatnom sektoru kako bih si mogao platiti doktorat. U promišljanju gdje živjeti i raditi, Delnice su iskrsnule kao mjesto koje je smješteno na izvrsnoj poziciji. Ljudi u Delnicama su divni, spremni pomoći kad god treba i općenito govoreći Gorski kotar je jedno posebno lijepo mjesto. Uz ugodan život, mi smo odlučili biti i aktivni pa se posljednjih nekoliko godina bavimo ekološkom proizvodnjom hrane i s ponosom mogu reći da gotovo pola godine imamo svoju uzgojenu hranu. Nisu to neke velike količine, ali je užitak hraniti se hranom koju sam dobiješ od prirode, a sav višak, ako ga ima, poklanjamo ljudima oko nas. Smisao življenja u zajednici jest živjeti život punim plućima i dati drugima priliku za rast. Kvaliteta života očituje se u broju osmijeha, pozdrava, razgovora koji se vode u danu. S druge strane Pula i Rijeka su veliki gradovi sa svojim prednostima infrastrukture i mogućnostima koje se generiraju iz te činjenice. Mislim da kombinacija života u Gorskom kotaru i rada u nekim od velikih gradova može biti sjajna.


U društvu Erica Armstronga, sina Neila Armstronga


U društvu Erica Armstronga, sina Neila Armstronga



O čemu je riječ kad je u pitanju ekološka proizvodnja hrane i bi li proizvodnja te vrste hrane mogla biti rješenje i za Gorane, naravno – one koji su spremni i žele se time baviti?


– Sadimo dosta povrća te nekoliko sorti krumpira, a susjedi su nam dali i sjeme staroga goranskog krumpira. Mislim da je bavljenje poljoprivredom jedna od stvari kojima su naši stari rješavali mnogobrojne probleme. Zemlja koja se obrađuje ne traži gospodara nego slugu. Dok si na njivi, nemaš vremena razmišljati o drugim stvarima, usudio bih se reći da je ova vrsta aktivnosti dobra za rad na sebi. Užurbani tempo života kojim živi većina od nas iziskuje puno energije i s vremenom se čovjek potroši, a baš rad u suradnji s prirodom nudi novu energiju i polet.


3D tisak je čudo


Svojevrsni ste pionir tehnologije 3D tiska u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe.


– Radim na Medicinskom fakultetu u Rijeci kao voditelj Centra za biomodeliranje i inovacije u medicini te kao pomoćnik rektora na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Kao student aplicirao sam na nekoliko fakulteta, na kraju je izbor bio između medicine i strojarstva. Zanimljivo kako sam nakon svega dao doprinos u oba znanstvena polja više nego što sam mogao zamisliti, zahvaljujući prvenstveno ljudima koji su vjerovali u mene i s kojima danas surađujem. Zahvalan sam na motivaciji prof. Danieli Kovačević Pavičić koja me je tijekom rada na disertaciji komentorirala i nesebično uložila puno vremena u konzultacije i motivaciju za rad na znanstvenim člancima koje smo pisali i na kojima i danas radimo. Zahvalan sam upravi Medicinskog fakulteta u Rijeci na čelu s dekanom prof. Tomislavom Rukavinom, koja je dala podršku uvođenju robotike, aditivnih tehnologija u izborne kolegije i time omogućila studentima rad s umjetnom inteligencijom tijekom studija. Svijet budućnosti za koji se naši studenti školuju počinje već danas. Kada studenti završe studij, potrebno je usvojiti nova znanja i vještine na tržištu rada.


Sven Maričić: Robotica Pepper postala je asistentica u nastavi


Sven Maričić: Robotica Pepper postala je asistentica u nastavi



Kakve su mogućnosti i uvjeti rada s tehnologijom 3D tiska kod nas?


– Kad je riječ o mogućnostima 3D tiska, ponovit ću ono što često govorim – 3D tisak je čudo! Izrađuje se gotovo sve što se može zamisliti, a ta je tehnologija našla primjenu na gotovo svim područjima ljudskog života i djelatnosti – od automobilske industrije, proizvodnje, industrije lijekova, biomedicine do svemirskih tehnologija. Danas se čak ispituju i ugrađuju 3D tiskani dijelovi raketa i zrakoplova! Kad je riječ o Hrvatskoj, sretan sam što mogu reći kako smo našu zemlju odavno već pozicionirali u tom elitnom klubu zemalja koji mogu primijeniti tehnologiju 3D tiska u najzahtjevnijim područjima znanosti poput biomedicine. Imao sam čast osmisliti nekoliko izbornih kolegija na hrvatskom i engleskom jeziku iz područja robotike i 3D tehnologija u medicini. Naši startupovi predstavljali su nas u Europskom parlamentu, osvajali smo brojne domaće i međunarodne nagrade i priznanja i to nas čini neizmjerno sretnima i ponosnima, a vjerujem da će taj zanos kojeg prate i rezultati, biti i nastavljen.


U društvu astronauta


Što vam znači to što ćete uskoro postati izvanredni profesor?


– U postupku sam izbora za izvanrednog profesora, u ponedjeljak imamo sjednicu na kojoj bi to trebalo biti potvrđeno. Za mene osobno to predstavlja veliku čast i vjerujem motivaciju za sve moje studente i studentice da se rad, zalaganje i rezultati prepoznaju i nagrađuju. U ovih 14 godina koliko sam u sustavu znanosti, prošao sam gotovo sve pozicije i stekao dosta iskustva. Brojne domaće i međunarodne nagrade, priznanja i certifikati tome govore u prilog. Najviše mi radosti čini spoznaja da su i moji studenti podjednako uspješni, a neki vjerujem i uspješniji od mene. Njihovi međunarodni uspjesi vesele me svaki put iznova. Lijepo je biti okružen ljudima i stvarati svoj tim s kojim onda pišeš, realiziraš i daješ odgovore na znanstvena pitanja koja su postavljena.


Sven Maričić / Foto Sandra Šimunović/Pixsell


Sven Maričić / Foto Sandra Šimunović/Pixsell



Često se stječe dojam da se znanost premalo cijeni.


– Mislim da znanstvenici zaista žive u jednom svom posebnom ritmu i svijetu te da im je najbitnije doći do novih spoznaja i otkrića. Imao sam prilike biti u društvu astronauta misije Apollo i upoznao sam nekolicinu dobitnika Nobelove nagrade. Posebno me se dojmilo javljanje jednog od najvećih motivatora i inovatora današnjice Elona Muska koji nam se javio putem video- veze i ispričao nedolazak jer uskoro lansira nove satelite! Dakle, ljudi o kojima su učile generacije, ljude koji su promijenili svijet vidite kako stoje ispred vas i prenose svoje znanje iskustvo, ali i motivaciju koja ih nakon pedeset godina drži podjednakim žarom. Buzz Aldrin ispričao nam je svoje viđenje puta na Mars i dalje u duboki svemir. Imao sam priliku kratko razgovarati sa sinom Neila Armstronga koji aktivno radi na promociji rezultata i rada svojeg oca. I tako, kad spojite s jedne strane ljude koji su hodali po Mjesečevoj površini i ljude koji su dali najveći doprinos razvoju znanosti i omogućili astronautima boravak i rad u svemiru, shvatite samu bit suradnje.


Kakav je, općenito govoreći, položaj znanosti u Hrvatskoj?


– Društvo ima pravo znati što rade naši znanstvenici i na koji mjerljiv način mogu očekivati poboljšanje života temeljeno upravo na istraživanjima na domaćim sveučilištima. Izrazito je bitno uključiti javnost kako bi se upoznala u kojem smjeru se investira javni novac. Znanstvenici su po definiciji ljudi u potpunosti predani svom pozivu. Nakon četrnaest godina provedenih u sustavu visokog školstva i znanosti fantastičan je osjećaj znati da možeš nekome pomoći temeljem svojeg znanja, iskustva i godina školovanja. Naravno kao i u svakom životnom ciklusu, bilo je tu različitih mirnih i turbulentnih razdoblja. No upravo kao što mirno more ne može stvoriti vještog mornara, tako ni u znanosti bez turbulentnih razdoblja i projekata ne može se steći vrijedno iskustvo.


Sven Maričić u društvu nobelovca Kipa Thornea


Sven Maričić u društvu nobelovca Kipa Thornea



Svemirska obitelj


Puno radite na promociji i popularizaciji znanosti?


– Mislim da je vrlo bitno znanost proširiti u što šire krugove društva te buditi zanimanje kod što većeg broja ljudi, posebno mladih. Mi smo se na Sveučilištu Jurja Dobrile aktivno uključili u obilježavanje 50. obljetnice slijetanja na Mjesec. Zahvaljujući izvrsnoj suradnji s planetarno uspješnom Michelom Magaš te suradnji s Martine-Nicole Rojina, Dwingeloo radioteleskopom, MTF festivalom te InfoBipom poslali smo iz zgrade rektorata signale na Mjesečevu površinu. Stotinjak ljudi u Puli imalo je priliku direktno osjetiti što znači biti dio svemirske obitelji. Uključila se i njemačka državna filharmonija čiji su glazbenici u direktnom linku preko pulskog sveučilišta muzicirali i osluškivali odbijanje signala s Mjeseca! Grupa Nola obilježila je 10. obljetnicu pjesme »Iznad oblaka« mjesečevim performansom, Radio Pula prenosila je cijelu večer i ljudi koji su slušali prijenos dolazili su kod nas na sveučilište i aktivno sudjelovali. Ako tome pridodamo i roboticu Pepper koja je održala izuzetno posjećeno predavanje našim studentima i sudjelovala na Europskoj noći istraživača na pulskom Forumu i kasnije svirala s nama u Guvernerovoj palači, dobivamo jasniju sliku gdje idemo u razvoju tehnologije. Predivan primjer kako jedno sveučilište motivira sredinu u kojoj djeluje. Zahvalan sam upravi Sveučilišta u Puli na snažnoj podršci i viziji koju imaju kada je riječ o implementaciji novih tehnologija.


Za svoj rad do sada ste primili mnogobrojna priznanja od kojih je najznačajnija Državna nagrada za znanost prošle godine, a tu su i godišnje nagrade Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, zlatna medalja na međunarodnoj izložbi inovacija te nagradu za doprinos i prepoznatljivost Zvijezda županije?


– Kada mi je priopćeno da sam jedan od dobitnika Državne nagrade za znanost, rekli su mi da sam treći u povijesti sveučilišta koji je dobio tu nagradu. Velika je čast biti dobitnikom nakon prof. Soumitra Sharme i prof. Marinka Škare. Bila je to velika motivacija i mojim studentima ali i način na koji se mogu odužiti društvu i potaknuti možda još nekoga da se uputi u ovo izuzetno područje.


Sven Maričić: Na jednom od brojnih studijskih putovanja


Sven Maričić: Na jednom od brojnih studijskih putovanja