Napokon

Počela gradnja nove riječke bolnice od 875 milijuna kuna, položen temeljni kamen

Barbara Čalušić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Temeljni kamen u obliku kapsule premijer Plenković spustio je u jamu sustavom cijevi s platforme, na kojoj je održana prigodna svečanost



RIJEKA – Premijer Andrej Plenković i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka Davor Štimac položili su vremensku kapsulu u građevinsku jamu na sušačkom lokalitetu riječke bolnice gdje bi za dvije i pol godine svoja vrata trebala otvoriti nova bolnica za majku i dijete.


Ovakvim simboličnim polaganjem kamena temeljca službeno su započeli radovi na izgradnji druge faze nove riječke bolnice za koju je aktualna Vlada odobrila jamstva za kreditno zaduženje u ukupnom iznosu od 875 milijuna kuna, a premijer vjeruje da će njezin dovršetak podignuti standarde zdravstvene skrbi u Hrvatskoj te da je početak gradnje nove bolnice snažna poruka njegove Vlade Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.


– Drago mi je da smo kao Vlada pokazali odlučnost da se nastavi izgradnja ovog projekta, a to je više od 60 tisuća kvadrata koji će se izgraditi. Ovih 875 milijuna kuna čini se kao puno novca, no to je moderna bolnica i veliko ulaganje u zdravstvo.




Društva i države ocjenjuju se po funkcioniranju temeljnih sustava, a jedan od njih je sigurno sustav zdravstvene skrbi. Moramo ravnomjerno razvijati Hrvatsku i nastavljati ono što su neki drugi odgovorni ljudi ostavljali iza sebe te sam siguran da će KBC Rijeka, kad se ovaj projekt okonča, podići standard življenja u Hrvatskoj, a osobito zdravstvene skrbi, poručio je Plenković na Sušaku.


Snimio Sergej DRECHSLER


Snimio Sergej DRECHSLER



Zgrada bolnice za majku i dijete glavni je dio dugonajavljivane druge faze izgradnje nove bolnice koja je, sada već prije više od deset godina, započela izgradnjom zgrada dijalize i barokomore na Sušaku u što je tijekom više godina uloženo oko 90 milijuna kuna.


Druga faza izgradnje nove bolnice započeta je 2016. godine iskopom građevinske jame te uređenjem novog objedinjenog hitnog prijema koji je počeo s radom prošle godine. Novi objekt objedinit će u jednoj zgradi kompletnu bolničku pedijatrijsku skrb, Kliniku za pedijatriju i Kliniku za dječju kirurgiju kao i Kliniku za ginekologiju i porodništvo te sve bolničke laboratorije.


Objekt će se prostirati na osam etaža i na sveukupno 44 tisuće četvorna metra gdje će biti smješteno 249 kreveta. Uz novu bolničku zgradu, u ovoj će fazi biti sagrađeni popratni sadržaji – termoenergetski blok površine 16 tisuća četvornih metara u kojem će se nalaziti kotlovnica, praonica, bolnička kuhinja, restoran i kafić, tehnička služba i radionice te informatička služba.


Tu je i višetažno parkiralište površine 1.532 četvorna metra, a u cijelom novom kompleksu kojem valja pribrojiti i podzemne garaže glavne zgrade s 333 parkirna mjesta za automobile predviđeno je 605 parkirnih mjesta. Radovi na gradnji bolnice na Sušaku povjereni su hrvatskim izvođačima, tvrtkama Kamgrad i GP Krk.


Kako je istaknuo ravnatelj KBC Rijeka Davor Štimac, u ovom trenutku KBC Rijeka djeluje u više od 60 zgrada koje se nalaze na tri lokaliteta te je većina prostora u kojima se i danas radi, izgrađena u 19. stoljeću dok je posljednji namjenski i cjelovit objekt bolnice izgrađen upravo na Sušaku davne 1934. godine.



U svom govoru Štimac se zahvalio svim svojim prethodnicima, dekanima Medicinskog fakulteta i rektorima Sveučilišta koji su svi radili na realizaciji nove bolnice, a posebnu zahvalu uputio je aktualnoj Vladi.


– Moram iskreno reći da se ovo ne bi dogodilo da nije bilo ove Vlade i gospodina Plenkovića koji su odobrili ova, svjesni smo, ogromna financijska sredstva kako bi Rijeka dobila ono što desetljećima sanja.


Zahvaljujem i ministru Milanu Kujundžiću i njegovim suradnicima koji su nam pružali pomoć prilikom izgradnje ovog projekta, a dozvolite mi da se sasvim osobno zahvalim našem ministru Olegu Butkoviću za kojeg mogu reći da je na neki način bio dio našeg tima. Kao što kažu da mostovi povezuju ljude, tako vjerujem da je izgradnja bolnice nešto što će ljude zadržati u ovom kraju, vratiti one koji su otišli, ali i dovesti u njega mnoge druge, rekao je Štimac.


Na svečanom otvorenju radova na novoj bolnici, osim predstavnika bolnice, Sveučilišta u Rijeci, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, prisustvovali su i ministri Oleg Butković i Gari Cappelli te resorni ministar Milan Kujundžić.



– Svjedočimo velikom događaju za budućnost, ne samo medicine ovog kraja već i za budućnost hrvatske medicine, rekao je Kujundžić ne propustivši istaknuti doprinos aktualnog premijera u izgradnji nove riječke bolnice.


– Premijer se posebno zalagao za izgradnju nove bolnice, a to mogu samo ljudi koji imaju viziju, koji znaju da Hrvatskoj trebaju četiri sveučilišne bolnice, a jedna se upravo počinje graditi u Rijeci.


To je jamstvo da će Hrvatska imati vrhunsku bolničku medicinu i gradnja ovog objekta na Sušaku, uvod je u izgradnju nove sveučilišne bolnice u Rijeci, a premijer će sigurno potvrditi da će takve bolnice graditi i u Zagrebu, i u Splitu i u Osijeku, zaključio je Kujundžić.


Komadina: Novu bolnicu čekamo još od socijalističke Hrvatske


Svečanosti početka izgradnje bolnice za majku i dijete prisustvovali su i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović koji smatra da su Riječani predugo čekali novi bolnički kompleks na Sušaku te da će u njemu, kad bude dovršen, svoje mjesto naći brojni liječnici kao i da će nova bolnica spriječiti njihov daljnji odlazak.


Župan Komadina također se osvrnuo na dugogodišnje čekanje na početak izgradnje bolnice.


– Čekamo bolnicu od završetka Domovinskog rata, a rekao bih zapravo još od socijalističke Hrvatske. Riječani, Ličani, Istrani i svi koji gravitiraju ovoj bolnici zaslužili su ovakvu bolnicu puno prije. Njeni temelji udarani su još za vlade Ivice Račana kada je ovo zemljište preneseno u vlasništvo Grada Rijeke.


Predugo se čekalo, ali svaki dugačak put počinje prvim korakom. Ovdje na Sušaku nedostaje još glavna zgrada i nadam se da će ovaj projekt i u sljedećoj fazi, te u svim sljedećim mandatima, ići dalje, izjavio je Komadina.


Haller: Završilo je vrijeme kada smo pacijente slali od nemila do nedraga


Herman Haller, prethodni ravnatelj KBC Rijeka za čijeg je mandata započela prva faza izgradnje nove bolnice te dugogodišnji predstojnik Klinike za ginekologiju i pordništvo koja bi za tri godine trebala biti preseljena na Sušak, kazao je kako se liječnici i cjelokupno zdravstveno osoblje iznimno raduju početku radnje jer konačno vide trenutak kada će se preseliti u nove prostore.


– Međutim, nismo samo mi bitni, najbitnije je da će djeca i roditelji koji će boraviti u ovoj zgradi imati puno bolje uvjete. Naime, završilo je vrijeme kada smo pacijente slali od nemila do nedraga i sada svi specijalisti i kompletno zdravstveno osoblje moraju biti pored pacijenta.


To je suvremena medicina koju mi ovdje zasad još uvijek ne možemo pružiti, no nadamo se da ćemo u skroj budućnosti biti vrlo blizu ostvarenju tog našeg sna, konstatirao je Haller.


Žarko Tomljanović: 90-te nisu bile trenutak za gradnju nove bolnice


Žarko Tomljanović koji je kao ravnatelj KBC Rijeka vodio u turbulentnim devedesetima, jučer se prisjetio kako se i u ratno vrijeme razmišljalo o izgradnji nove riječke bolnice.


– Svatko tko je radio u bolnici i tko voli ovaj kraj i grad, zna da je zadnja medicinska ustanova ovdje napravljena 1934. godine i da su građani ovog grada zaslužili nešto novo i bolje, kao i sam kvalitetni kadar koji ovdje radi.


Objedinjavanje bolnice pod jednim krovom započeo je još ravnatelj Branko Žuža, ja sam nastavio u tom smjeru, radili smo procjene za novu bolnicu, a moram priznati da mi je u tome pomagao i Slavko Linić. Sušak je oduvijek bio ideja kao mjesto objedinjene bolnice, a trebalo je procijeniti za koliko su se mogla prodati preostala dva lokaliteta.


Nažalost, cijena koju bismo dobili za Kantridu i riječki lokalitet ispala je jako mala, svega 40 milijuna maraka, a s tim nismo mogli započeti ništa. Bio je rat i trenutak nije naprosto bio dobar za gradnju bolnice.


Moram priznati da se već sada puno toga napravilo u odnosu na vrijeme kad sam ja bio ravnatelj bolnice, ljudi rade komotnije, a čim rade komotnije to znači i veću kvalitetu. Kad Rijeka dobije cjelokupnu bolnicu, napokon će dobiti ono što odavno zaslužuje. A bolnica na jednom mjestu, ujedno je i puno jefniji sustav, smatra Tomljanović.