Koordinacija

Goranski čelnici spremni za sastanak u Zagrebu: ‘Treba nam poseban status u okviru zakona’

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Rješenje bi bila odluka da se Gorski kotar, zbog svojih specifičnosti, bez obzira na sve kriterije razvijenosti, prebaci u skupinu koja zavređuje najveću pomoć – smatra gradonačelnik Čabra



LIVIDRAGA – Sutra će u Zagrebu biti održan prvi sastanak Radne skupine za izradu Programa mjera novog Zakona o brdsko-planinskom području, a na tom će sastanku predstavnici goranskih lokalnih samouprava – gradonačelnik Delnica Ivica Kneževć i načelnik Ravne Gore Mišel Šćuka – zastupati jučer u Lividragi dogovorene stavove Koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika. Konkretno, Gorani će inzistirati na četiri teme – paketu mjera za izjednačavanje goranskih poduzetnika i obrtnika s hrvatskim poduzetništvom, nizu olakšica namijenjenih rastu životnog i društvenog standarda pojedinaca, promjeni ili uklanjanju tzv. indeksa razvijenosti pri procjeni kategorija razvijenosti goranskih općina i gradova te pretvaranju privremene odredbe o državnom plaćanju troškova zimskog čišćenja u stalnu zakonsku odredbu.


Ulagači i zaposlenost


Pojašnjavajući ove odrednice, Ivica Knežević naglasio je da se kroz fiskalni i parafiskalni sustav mogu stvoriti uvjeti koji će na goransko područje dovesti ozbiljne ulagače i povećati zaposlenost, a načelnik Skrada Damir Grgurić napomenuo je da će do doseljavanja u Gorski kotar i razvoja poduzetništva doći samo ako privrednici, obrtnici i zaposlenici na ovom području budu imali 40 posto veću plaću od onih u Zagrebu ili Rijeci. Uz poduzetnički sektor i obrtništvo, iznimno je važno stvoriti okvire za povlastice prema svim građanima koji još žive na goranskom području, rekao je Knežević, založivši se, između ostalog, da država snosi trošak svih goranskih dječjih vrtića, nabave knjiga za sve osnovce te nizom drugih poteza direktno pomogne svakom stanovniku.


Nedostupne olakšice


– Primjerice, ako je 7 metara drva za grijanje hrvatski prosjek, a Goranima je nužno najmanje 20 metara, ne bi li poticajno bilo da država plati tih 13 metara razlike jer bi nas time izjednačila s ostalima i bitno olakšala život na ovom i sličnim područjima – rekao je Knežević, a gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel srž problema vidi u nerealnom indeksu razvijenosti koji je uništio mogućnost razvoja Gorskog kotara.



– mjere za izjednačavanje goranskih poduzetnika s hrvatskim poduzetništvom– olakšice namijenjene rastu životnog i društvenog standarda pojedinaca– promjene ili uklanjanje tzv. indeksa razvijenosti– pretvaranje odredbe o državnom plaćanju troškova zimskog čišćenja iz privremene u stalnu


– Pri izradi sadašnjeg »brdskog« zakona stvorene su tri grupe lokalnih samouprava koje trebaju pomoć, pri čemu najvišu pomoć zaslužuju oni u prvoj grupi. Upravo u toj grupi bilo je svih devet goranskih općina i gradova i to sve dok se nije počeo primjenjivati indeks razvijenosti koji je svojim kriterijima ubacio sve goranske lokalne samouprave u treću, najrazvijeniju. To je pak dovelo do toga da nam je nedostupan niz olakšica, a jako smo zakinuti i pri natjecanju za sredstva iz EU fondova jer smo, navodno, jako razvijeni. Znači, treba se boriti ili za promjenu ili za ukidanje tog indeksa, a jedno od rješenja bi mogla biti odluka da se Gorski kotar, zbog svojih specifičnosti, bez obzira na sve kriterije razvijenosti, prebaci u prvu skupinu, onu koja zavređuje najveću pomoć. Ovo traženje itekako je argumentirano jer je upravo Gorski kotar sa svojih devet lokalnih samouprava, od ukupno 93 općine i grada uključena u »brdski zakon«, jedino poručje na kojem su ama baš sve lokalne samouprave brdsko-planinskog karaktera pa ima logike tražiti poseban status u okviru Zakona o brdsko-planinskom području – rekao je Rajšel. Načelnik Fužina David Bregovac založio se da se kroz zakonske okvire stvore temelji po kojima bi državna poduzeća koja koriste prirodna bogatstva Gorskog kotara izdvajala znatno veći postotak namijenjen goranskim lokalnim samoupravama, a predložio je i osiguranje jače državne potpore dok ne zažive mjere »brdskog« zakona.


– Čak i da se ove jeseni krene s olakšicama, trebat će godine da se ostvari željeni standard, a u tom procesu smatram da je pomoć države nužna na svim poljima, od demografskog do svih ostalih – rekao je Bregovac.


Bez Crnkovića i Mufića


Sjednici su bili nazočni svi goranski načelnici osim opravdano odsutnog Dragutina Crnkovića (Brod Moravice) te gradonačelnika Vrbovskog Dražena Mufića koji više ne namjerava sudjelovati u radu Koordinacije. Iz ovog sastava Koordinacije u Radnu skupinu za izradu mjera uključeni su Ivica Knežević i Mišel Šćuka, kao predstavnici Primorsko-goranske županije tu su Petar Mamula i Vedran Kružić, a Goranka u sastavu Radne skupine je i Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.


Štimac: Traženja na razvojnoj komponenti


Inzistiranje na posebnom statusu Gorskog kotara je nužnost jer po nadmorskoj visini i zemljopisnim uvjetima vezanim uz zimske oborine zaista smo posebni, rekao je čelnik Lokava Toni Štimac i upozorio:


– Pomoć nam je nužna i olakšice treba tražiti, ali pritom treba paziti da nam se ne dogodi da nas počnu pitati o opravdanosti našeg postojanja. Jer, ako će nam država sve plaćati, zašto onda uopće postojimo kao lokalne samouprave – rekao je Štimac, po čijem mišljenju traženja moraju biti utemeljena na razvojnoj komponenti.