Važna institucija na mukama

SUKOB PAMETI Povjerenstvo za sukob interesa u državnom prostoru, ali ovršiti ga želi – Grad Zagreb

Tihomir Ponoš

Povjerenstvo za sukob interesa uskoro se seli na novu adresu / Foto Borna FILIĆ/PIXSELL

Povjerenstvo za sukob interesa uskoro se seli na novu adresu / Foto Borna FILIĆ/PIXSELL

Povjerenstvo za sukob interesa useljeno je odlukom države u prostor u vlasništvu države, a Grad Zagreb mu želi naplatiti najamninu



ZAGREB  Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa uskoro bi, bude li sve teklo po planu do konca ove ili početkom sljedeće godine, trebalo preseliti u nove prostorije udaljene tek dvjestotinjak metara od sadašnjih.


Buduće prostorije Povjerenstva potrebno je urediti zbog čega je raspisan poziv za dostavu ponude u postupku jednostavne nabave. Procijenjena vrijednost nabave je 612.852 kune zajedno s PDV-om.


Povjerenstvo će ubuduće raspolagati većim prostorom. Sadašnji ured se prostire na 334 četvorna metra, a budući će imati 568 četvronih metara. Predviđeno je i uređenje veće prostorije za održavanje sjednica što će sigurno razveseliti novinare koji prate rad Povjerenstva.




U činjenici da se Povjerenstvo seli s jedne adrese na drugu nema ništa čudno. Nije ono ni prva ni posljednja institucija koja mijenja adresu. Štos s Povjerenstvom i poslovnim prostorom koji koristi je u tome da mu zbog korištenja sadašnjeg poslovnog prostora prijeti ovrha, a cijeli je slučaj po svemu sudeći posljedica ne baš najurednije organizacije države na više razina.


Konkretno, Grad Zagreb od Povjerenstva potražuje na ime najma 425 tisuća kuna i do te svote pokušava doći ovrhom.


U svibnju ove godine nadležne gradske vlasti dostavile su Povjerenstvu opomenu, odnosno prijedlog ovrhe kojega je Povjerenstvo, kao i prethodne, osporilo.


Povijest bolesti


Povijest bolesti seže u 2012. godinu otkada Povjerenstvo koristi sadašnji poslovni prostor u Mutimirovoj ulici. Taj prostor koristi na temelju odluke tadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) koja je u međuvremenu bila transformirana u Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i konačno u današnje Ministarstvo državne imovine.


U travnju 2012. godine AUDIO je donio odluku o dodjeli poslovnog prostora Povjerenstvu, a početkom svibnja iste godine sklopljen je ugovor. Poslovni prostor je dodijeljen Povjerenstvu za potrebe njegova rada i to bez naknade, na neodređeno vrijeme, odnosno sve dok postoji potreba za obavljanjem djelatnosti iz nadležnosti Povjerenstva.


U sklopljenom ugovoru kao vlasnik nekretnine je naveden AUDIO. U tom trenutku sve je izgledalo nesporno. Državno tijelo koje raspolaže nekretninama u vlasništvu države instituciji dodjeljuje poslovni prostor u kojem će ta institucija djelovati.


Taj je poslovni prostor, pored poslovnih prostora u prizemlju i podrumu iste zgrade, utvrđen kao vlasništvo Republike Hrvatske rješenjem Grada Zagreba, konkretno Gradskog ureda za imovnsko-pravne poslove i imovinu Grada iz listopada 2006. godine, a na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.


Četiri godine kasnije to rješenje je izmijenilo Ministarstvo pravosuđa i to tako da je korigiralo upisanu površinu poslovnog prostora na prvom katu (kojega Povjerenstvo i koristi) na 334,36 četvornih metara umjesto do tada pogrešno unesenih 397,36 četvornih metara.


Međutim, početkom 2014. godine to rješenje Ministarstva pravosuđa poništio je Visoki upravni sud i to po tužbi suvlasnika zgrade. Oni su osporili ukupnu površinu poslovnog prostora dodijeljenog u vlasništvo Republici Hrvatskoj i to u dijelu koji se odnosi na nezakonitu dodjelu podrumskog prostora i pogrešno utvrđenu površinu prostora u prizemlju koje Povjerenstvo uopće na koristi. Vlasništvo Republike Hrvatske nad poslovnim prostorom na prvom katu koji Povjerenstvo u stvarnosti koristi nije osporeno.


Čudna odluka


Nakon odluke Visokog prekršajnog suda predmet je vraćen nadležnom gradskom uredu na ponovni postupak, a on je trebao donijeti zakonitu odluku. Visoki upravni sud naložio je da je potrebno iznova utvrditi površine poslovnih prostora u zgradi i prema tome utvrditi suvlasnički udio Republike Hrvatske.


Međutim, navode u Povjerenstvu, Grad Zagreb nije donio rješenje već je koncem prosinca 2016. godine Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa ispostavio ukupno 37 računa za plaćanje mjesečne naknade za kroištenje poslovnog prostora na prvom katu, s naznačenom površinom od 397,36 četvornih metara (u stvarnosti je kvadrata 334,36) i uz naznaku da se radi o »nakadni za korištenje bez valjanog pravnog osnova«.


Tada su izdani računi za razdoblje od siječnja 2014., od kada datira odluka Visokog upravnog suda, pa do siječnja 2017. Grad Zagreb je i dalje nastavio ispostavljati račune na mjesečni iznos od 7.207 kuna.


Opomenu pred ovrhu Grad Zagreb prvi je put ispostavio u kolovozu 2017. godine, a posljednji put u svibnju ove godine. Povjerenstvo je na svaki ispostavljeni račun i opomenu uputilo prigovor, a svaki prigovor dostavljen je i Ministarstvu državne imovine kao sljedniku AUDIO-a.


Svota je u međuvremenu narasla na više od 425.000 kuna, Povjerenstvo u proračunu nema predviđenih novaca za podmirenje te stavke (a i pitanje je zašto bi podmirivali najamninu za prostor koji je u vlasništvu Republike Hrvatske koji im je ona ustupila na korištenje bez naknade) i, kako stvari stoje, na novu adresu mogli bi preseliti i stari dug za koji ih tereti Grad Zagreb.