Mliječna ambalaža

Mljekari revoltirani: Povratna naknada poskupjet će mlijeko i mliječne proizvode!

Bojana Mrvoš Pavić

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Otkupljivači i prerađivači smatraju kako će povratak povratne naknade s veseljem dočekati austrijski, mađarski, srbijanski ili BiH proizvođači koji su konkurentniji

ZAGREB Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda će zbog ponovnog uvođenja povratne naknade za ambalažu rasti – potvrdili su i proizvođači ono što je naš list najavljivao prije nekoliko dana, kad je direktor Fonda za zaštitu okoliša Dubravko Ponoš objavio kako se ponovno uvodi povratna naknada od pola kune na »mliječnu« ambalažu, ukinuta 2015. godine. Iz Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk za Hinu upozoravaju da će zbog povratne naknade od 50 lipa Vlada biti odgovorna za tri posljedice – hrvatski građani plaćat će najskuplje mlijeko u Europi, konzumirat će uvozno mlijeko i mliječne proizvode, dok će hrvatske seljake natjerati da preživljavaju tražeći povratne boce po kontejnerima. Po prvi put se uvodi i povratna naknada na staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu od pića i napitaka volumena dva decilitra, koja se dosad plaćala samo na veću zapremninu od toga, pa će i ti proizvodi vjerojatno poskupjeti, među njima i sokovi za dojenčad i malu djecu. Na selu se mlijeko sve manje proizvodi, potrošnja proizvoda trpi zbog iseljavanja stanovništva, navode iz CroMilka, a ovakvim bi se odlukama, kažu, izravno utjecalo i na poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska već ima najveću stopu PDV-a na mliječne proizvode u EU-u, dodaju, podsjećajući kako se samo mliječne proizvode nije izuzelo u smanjenju PDV-a, za razliku od mesa, jaja, ribe te, primjerice, urni i lijesova. Zaključuju kako će povratak povratne naknade s veseljem dočekati austrijski, mađarski, srbijanski ili BiH proizvođači koji su konkurentniji. Povratna naknada neće riješiti socijalne probleme ove zemlje, poručuju iz CroMilka.

Kazna za osviještene




Ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić jučer je kazao kako su mu nepoznati razlozi zbog kojih je povratna naknada na boce od mlijeka ukinuta prije tri godine – kao da Ministarstvo nije u stalnoj komunikaciji s Fondom za zaštitu okoliša, koji ubire naknade. Formalno, povratna naknada je 2015. godine ukinuta kako bi se smanjilo namete gospodarstvu i građanima pojeftinilo mlijeko, a zapravo iz razloga što su proizvođači naknadu za zbrinjavanje te ambalaže plaćali samo dvije lipe po komadu, dok su troškovi bili 20 lipa viši te sustav nije mogao funkcionirati. Sad bi proizvođači naknadu za zbrinjavanje ambalaže trebali plaćati deset lipa koje će, zajedno s povratnom naknadom od pola kune, prevaliti u cijenu proizvoda. To znači da ćemo svi proizvode plaćati 60 lipa više, da će oni koji ambalažu budu vraćali u trgovinu vratiti i svojih 50 lipa, a da će ekološki osviješteni građani koji ambalažu odlažu u spremnike za odvojeno prikupljanje, biti kažnjeni sa 60 lipa, jednako kao i oni koji je bacaju u miješani otpad. Postavlja se pitanje zbog čega se onda toliko ulagalo i u spremnike za plastični otpad, kad ćemo PET ambalažu morati nositi u trgovine, kojima opet treba nadoknaditi trošak sakupljanja.


Potrošnja mlijeka smanjena


Dragica Bagarić, direktorica Eko-Ozre, udruženja koje posreduje između proizvođača i sakupljača ambalaže, potvrđuje kako su mlijeko i mliječni proizvodi isključeni iz sustava depozita u kolovozu 2015. godine zato što je Fond od 2010. do 2015. godine zabilježio gubitak od oko 60 milijuna kuna na prikupljanju te ambalaže. »Posebno bi nas veselila činjenica da je točan podatak koji je iznio ministar Ćorić, da ambalaža o kojoj govorimo iznosi od pet do šest tisuća tona, što je, bojim se, daleko od istine. Dapače, potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda se smanjila, za što je razlog sigurno iseljavanje stanovništva i pad nataliteta. Uoči ukidanja naknade za mlijeko 2014. godine, kad je stanovnika bilo puno više, na tržište je stavljeno manje od dvije tisuće tona PET ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda, kaže Bagarić. Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Davor Škrlec također se protivi najavljenoj odluci Ministarstva da vrati naknadu za mlijeko, i uvede ju na ambalažu od dva decilitra. Umjesto toga, smatra kako je potrebno što prije uvesti proširenu odgovornost proizvođača (EPR), jer bi to u konačnici dovelo do financijskog rasterećenja hrvatskog gospodarstva i građana. Ovako, doći će do novog ekonomskog opterećenja gospodarstva i građana, a sve kako bi se riješili financijski problemi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pod krinkom zaštite okoliša i povećanja postotka recikliranja otpada, dodaje Škrlec. »Umjesto da socijalnu politiku provode na način kako se to čini u državi članici EU-u, vladajući su se odlučili za sramotno rušenje dostojanstva siromašnih građana, kojima poručuju da će dodatno zaraditi kopajući po kantama za smeće, zaključuje zastupnik.