Riječki škver

AGONIJA TREĆEG MAJA Nema stečaja, ali nema ni proizvodnje. Banski dvore šute

Marinko Glavan

Kučanov model za spas »3. maja« baziran je na osiguravanju kreditnih sredstava u iznosu od oko sto milijuna eura, koliko je potrebno za dovršenje četiri novogradnje, a raspolaganje tim sredstvima kontrolirala bi Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, kao nadzorno tijelo Vlade



RIJEKA – Vodstvu »3. maja« još nije stigao poziv na sastanak s predstavnicima Vlade, na kojemu bi se rješavalo pitanje mogućnosti dovršenja četiri započete novogradnje, kojima bi se, prema planu direktora riječkog brodogradilišta Edija Kučana, osigurao nastavak proizvodnje u škveru, ali i povrat dijela novca u državnu blagajnu, isplaćenog na ime protestiranih jamstava naručiteljima nedovršenih brodova građenih na navozima Uljanika i »3. maja«.


Potvrdio nam je to jučer predsjednik nadzornog odbora »3. maja« Juraj Šoljić, kazavši kako prema njegovim saznanjima, ministar gospodarstva Darko Horvat još nije uputio nikakav poziv upravi ni nadzornom odboru brodogradilišta, iako su mu poslali požurnicu kako bi se izbjeglo daljnje kašnjenje, odnosno kako bi radovi na nedovršenim brodovima čim prije ponovo započeli. Horvat je, prije pet dana, kazao kako »3. maj« vidi kao zdravo tkivo koje ima perspektivu, kazavši kako su za riječko brodogradilište zainteresirani i kineski ulagači.


Spremnost »3.maja«


Kučanov model za spas »3. maja« baziran je na osiguravanju kreditnih sredstava u iznosu od oko sto milijuna eura, koliko je potrebno za dovršenje četiri novogradnje, a raspolaganje tim sredstvima kontrolirala bi Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, kao nadzorno tijelo Vlade.




Iz Vlade, iako je Kučan nedavno na Trgovačkom sudu najavio kako postoji interes i politička odluka o prihvaćanju njegovog plana za dovršenje četiriju novogradnji, nikakvih službenih vijesti o ovom pitanju još nema, a neslužbeno se može čuti da se još vode razgovori na relaciji Ministarstvo gospodarstva – Ministarstvo financija.


Trećemajci su, podsjećamo, najavili spremnost da dovrše četiri broda – dva samoiskrcavajuća broda za prijevoz rasutih tereta, namijenjena plovidbi američkim jezerima, koje je bila naručila kanadska tvrtka Algoma, zatim tanker za prijevoz nafte, naftnih derivata i kemikalija Santiago, koji je porinut u Rijeci pa otpremljen u Pulu na opremanje, gdje se i danas nalazi, te brod za prijevoz automobila Siem Ashanti.


Upravo je Siem Ashanti brod koji bi prvi mogao biti dovršen, u roku od pola godine, pristane li Vlada na Kučanov plan, jer je već izgrađeno više od osamdeset posto broda koji je, doduše, naručen u Uljaniku pa je sada dio stečajne mase pulskog škvera, no kako je država najveći vjerovnik, prema vodstvu »3. maja«, Vlada bi mogla donijeti odluku o njegovom završetku i prodaji, iz čega bi se u proračun vratilo oko 100 milijuna kuna.


Interes za jaružalo


U visokom stupnju izgradnje je i jedan od dvaju brodova za Algomu, dok je za drugi, kojeg je izgrađeno oko 30 posto, u skladištima »3. maja« već pripremljen sav materijal za gradnju i dobar dio materijala za opremanje. I četvrti brod, tanker Santiago, većim je dijelom izgrađen, pa bi i njega trećemajci, tvrde, mogli dovršiti u relativno kratkom roku, a za sva četiri broda, navodno, postoji izražen interes brodara. Iz »3. maja« izrazili su interes i za dovršetkom radova na jaružalu za Jan de Nul, koje se gradilo u Puli, a zbog čije neisporuke je ova korporacija već naplatila 900 milijuna kuna državnih jamstava. Izgledi za to ipak su prilično slabi, jer je Trgovački sud u Pazinu prije nekoliko dana naložio prodaju nedovršenog plovila, kao dijela stečajne mase, a kupac će najvjerojatnije biti prvotni naručitelj Jan de Nul, čije vodstvo će odlučivati o tome gdje će dovršiti gradnju, odnosno opremanje.


Vlada čeka Kineze?


Vlada najvjerojatnije čeka konačan odgovor Kineza. Njihova je delegacija još prije više od mjesec dana posjetila »3. maj«, a njihovim eventualnim ulaskom u brodogradilište na ovaj ili onaj način Vlada bi bila rasterećena odgovornosti. Ponajprije u financijskom smislu, nakon što je proteklih mjeseci isplatila stotine milijuna eura protestiranih jamstava za nedovršene brodove u dvama brodogradilištima.