Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
24. listopada 2019.
Ispis članka: Nagrada "Edo Budiša" Sarajevki Lejli Kalamujić: "Zovite me Esteban" - potresno književno djelo - Novi List

NoviList.hr

Nagrada "Edo Budiša" Sarajevki Lejli Kalamujić: "Zovite me Esteban" - potresno književno djelo

Zbirka priča

28. listopad 2016 17:02

Napisao: Marijan Rimanić

Nagrada "Edo Budiša" Sarajevki Lejli Kalamujić: "Zovite me Esteban" - potresno književno djelo

PAZINU pazinskoj Kući za pisce Andrea Budiša, nećakinja Eda Budiše, uručila je godišnju književnu nagradu Istarske županije »Edo Budiša« sarajevskoj književnici Lejli Kalamujić za zbirku priča »Zovite me Esteban«.

Nagrada se dodjeljuje u spomen na rovinjskog književnika Eda Budišu (1958-1984), čije je djelo ostavilo snažno i prepoznatljivo nasljeđe u istarskoj i hrvatskoj književnosti – podsjetio je Neven Ušumović, predsjednik programskog vijeća »Kuće za pisce – Hiže od besid«.

Priče u zbirci »Zovite me Esteban« povezuje autobiografska potraga za majkom.
– Pisanje i imaginacija imaju presudnu ulogu u toj potrazi. Lik majke s odrastanjem pripovjedačice mijenja svoje lice i dobiva nove crte, izaziva neočekivane emocije. U takvoj pripovjednoj konstelaciji i rat dobiva dublju dimenziju od političke: rat kao nasilna negacija bliskosti, praznina koja se širi među ljudima, onemogućuje intimne veze i integraciju osobnog, unutarnjeg svijeta.

Proza Lejle Kalamujić na svakoj razini nadilazi ispovjedno, dnevničko pisanje: suptilnom figurativnošću i intertekstualnošću autorica transformira autobiografske momente u rezonantne književne strukture. Knjiga »Zovite me Esteban« potresno književno djelo – stoji u obrazloženju žirija.

Lejla Kalamujić rođena je 1980. u Sarajevu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala filozofiju i sociologiju. Iskusila je ratne strahote koje se provlače kroz knjigu, koja može biti autobiografski roman, ali se autorica ipak opredijelila za formu kratke priče pa se svaka epizoda može čitati kao zasebna cjelina.

Koliko je god autorica uronjena u sarajevsku, bosansko-hercegovačku književnost, ona je zapravo pravi postjugoslavenski pisac koji govori o generaciji kojoj je rat uništio privatni svijet, ustvrdio je Ušumović.

No, autorica ne tematizira rat kao neposredno iskustvo. Politička i društvena događanja prati raspad porodice koji se poklapa s raspadom države. Svaka Lejlina priča ima više slojeva, ali svaka priča u sebi nosi i dozu ironije i humora, što se moglo čuti kada su autorica i Neven Ušumović pročitali priču »Dobri, loši i Kafka«.