Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Ispis članka: Jubilej pjesničkog velikana: Iduće godine stota godišnjica rođenja Maka Dizdara - Novi List

NoviList.hr

Jubilej pjesničkog velikana: Iduće godine stota godišnjica rođenja Maka Dizdara

Fondacija "Mak Dizdar"

3. listopad 2016 15:17

Napisao: Kim Cuculić

Fondacija »Mak Dizdar«, u suradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Bošnjačkim institutom i Društvom pisaca BiH, ima ambiciozan plan obilježavanja velikog jubileja jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika

Foto: Marko Gracin

Sedamnaestog listopada 2017. navršava se stotinu godina od rođenja Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Ovim povodom Fondacija »Mak Dizdar«, u suradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Bošnjačkim institutom i Društvom pisaca BiH, odlučila je obilježiti ovaj veliki jubilej nizom akcija i manifestacija.

U ime Fondacije »Mak Dizdar« u organizacijskom odboru je Gorčin Dizdar, unuk Maka Dizdara, a u Rijeci smo razgovarali s Borom Dizdarom – također Makovim unukom. Kako ističu, dostojnim obilježavanjem 100. godišnjice rođenja njihova djeda najprije žele odati počast jednom od rijetkih pjesnika čiji su stihovi nadrasli uske krugove ljubitelja poezije i oblikovali biće i identitet čitavih generacija Bosanaca i Hercegovaca svih nacionalnosti i političkih uvjerenja.

– Proslavom ovog jubileja želimo se suprotstaviti atmosferi apatije i pesimizma i pokazati da je Bosna i Hercegovina država koja se brine o svojim velikanima i drži do svoje bogate kulturne tradicije. Prije svega, želimo mladima približiti važnost poezije Maka Dizdara i njegove vizije pravednije, bolje zemlje Bosne, i države Bosne i Hercegovine u koju vrijedi vjerovati.

Fondacija »Mak Dizdar«

U okviru obilježavanja jubileja u planu su svečana akademija i glazbeno-scenski performans »100 godina Maka Dizdara«, međunarodni znanstveni skup i publikacija »100 godina Maka Dizdara«, kritičko izdanje sabranih djela Maka Dizdara, izložba rukopisa iz arhiva Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, reaktivacija nagrade grada Sarajeva »Slovo Makovo – Mak Dizdar«, organizacija radionica za učenike srednjih škola i studente, dokumentarno-igrani film o životu Maka Dizdara, postavljanje spomenika Maku Dizdaru na Obali Maka Dizdara u Sarajevu, izdavanje digitalne kolekcije »Mak Dizdar«, otkup i opremanje rodne kuće Maka Dizdara u Stocu i svečano izdanje kulturnog festivala »Slovo Gorčina« – najavljuju organizatori.

Bor Dizdar Sarajlija je sa zagrebačkom i riječkom adresom, a profesionalno se bavi dizajnom. Njegov brat Gorčin Dizdar jedan je od rijetkih mladih znanstvenika koji se bavi izučavanjem stećaka. Bor Dizdar rođen je nakon smrti djeda Maka, tako da o njemu zna jedino iz priča svoga oca – sina Maka Dizdara.

– Kako je iza rata bilo bezakonje, Maka je svatko koristio kad je htio i kako mu je odgovaralo. Da bi se tome stalo na kraj, pokrenuta je Fondacija »Mak Dizdar« kojoj je cilj promocija stvaralaštva Maka Dizdara. Fondacija želi trajno pratiti, objedinjavati i promovirati sve ono što se o Maku, ili inspirirano i inicirano Makovom umjetničkom ostavštinom, piše, govori i stvara.
Misija Fondacije je i podrška aktiviranju kulturne scene Stoca i Hercegovine: strašna ratna stradanja i vladajući aparthejd u Makovog rodnom gradu nisu jedini razlog tamošnjeg angažmana Fondacije »Mak Dizdar«. To su u mnogo većoj mjeri njegovo znamenito i ponosno intelektualno, kulturno i umjetničko naslijeđe, kao i prirodne i civilizacijske vrijednosti i ljepote koje Stolac i čitavu Hercegovinu čine jednom otvorenom pozornicom, galerijom i muzejom s golemim mogućnostima – ističu u Fondaciji »Mak Dizdar«.

Raznoliko naslijeđe

– Jedan od ciljeva Fondacije je i širenje ideje zajedništva bosanskohercegovačkih naroda. Pružanjem informacija i promocijskim aktivnostima želimo razviti svijest da izuzetno bogato i raznoliko kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine podjednako pripada svim njenim građanima. Jer, dok nas današnja politička situacija na svakom koraku podjseća na međusobne razlike, gotovo da i nema medija i institucije koja bi se posvetila onome što nam je zajedničko. Ukazujući na vrijednosti i domete svima nama velikim dijelom zajedničke prošlosti, Fondacija »Mak Dizdar« želi dati svoj doprinos pluralističkoj, a svima nama isto tako zajedničkoj budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Fondacija »Mak Dizdar« Bosnu i Hercegovinu priznaje i tretira kao prirodan ili zadani okvir samo u onoj mjeri u kojoj on najviše može pridonijeti ovdašnjem dijalogu kultura i razvoju kulture dijaloga. Njen konačni cilj nije i ne smije biti ograničen nikakvom isključivošću nacionalne ili neke druge podjele: samo suštinskom otvorenošću i uključivanjem u regionalne, europske i svjetske tokove ideja bosanskohercegovačka kultura može se uzdići iznad uskogrudne provincijalne ograničenosti koja joj, paradoksalno, prijeti više nego ikad – kažu u Fondaciji »Mak Dizdar«.
Svečana akademija i muzičko-scenski performans predstavljaju središnji događaj obilježavanja 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara na kojem bi Dizdarova poezija trebala biti predstavljena na suvremen i atraktivan način, uz korištenje kostima, scenografije, glazbe i videa.
Integralni Dizdar
Znanstveni skup »100 godina od rođenja Maka Dizdara« zamišljen je kao internacionalni i interdisciplinarni susret znanstvenika koji su se bavili životom i djelom Maka Dizdara. Njegov cilj je predstaviti znanstveno i poetsko djelo Maka Dizdara ne samo iz perspektive teorije književnosti, već i u kontekstu njegova utjecaja i odnosa prema bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj, pa i nekadašnjoj jugoslavenskoj kulturi.

– Naša želja je da se u sklopu ovog skupa razgovara i o osjetljivijim pitanjima, kao što su ideološka (zlo)uporaba njegove poezije, njegova (ne)pripadnost različitim nacionalnim korpusima i književnostima, te njegova uloga u aktualizaciji pitanja bosanskog jezika i identiteta u bivšoj Jugoslaviji. Publikacija koja bi nastala kao rezultat tog skupa, bila bi vrijedna ne samo za istraživače književnosti, već i za lingviste, teoretičare kulture, povjesničare i studente drugih humanističkih disciplina.

Priređivanje kritičkog izdanja sabranih djela Maka Dizdara ima dva osnovna cilja. Najprije, želimo po prvi put u jednom, integralnom izdanju sakupiti sve ono što je Dizdar za života objavio, kao i čitav niz neobjavljenih materijala koji se čuvaju u arhivu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti. Ovakvo izdanje bit će od neprocjenjive vrijednosti za buduće istraživače Dizdarovog djela u Bosni i Hercegovini i širom svijeta.

Mak Dizdar poznat je po čestom dorađivanju pojedinih pjesama, tako da je nerijetko moguće naći i po nekoliko verzija istog teksta. Kritičko izdanje konačno će odrediti mjesto i ulogu različitih verzija i tako uspostaviti standard za buduća objavljivanja Dizdarovih djela.
Na kraju, ne treba zanemariti ni simboličku vrijednost izdavanja sabranih djela, jer takav poduhvat predstavlja konačnu potvrdu temeljne vrijednosti Dizdara za cjelokupnu bosanskohercegovačku književnost i kulturu – kažu organizatori obilježavanja jubileja.

Digitalizirana kolekcija

U arhivu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine nalazi se na tisuće dokumenata vezanih za život i djelo Maka Dizdara: rukopisi, rane verzije pjesama, pisma, fotografije… Ovi dokumenti mogu biti od velike važnosti za buduće istraživače, ali i od interesa za »obične« čitaoce i ljubitelje djela Maka Dizdara. Stoga je namjera da se ova kolekcija digitalizira, klasificira i objavi u elektronskom formatu što bi je učinilo dostupnom širem krugu čitalaca.

Budući da je Mak Dizdar bio cijenjen u Zagrebu i Hrvatskoj, Bor Dizdar ističe da je želja da se dio programa posvećenog njegovom djedu realizira i u Hrvatskoj, što uključuje i Rijeku.

Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17. listopada 1917. godine u Stocu. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do smrti, 14. srpnja 1971. godine. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. S 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, »Vidopoljska noć«, u tiskari prepolovljenu od strane državne cenzure. Odmah početkom Drugog svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, vrlo uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva »Seljačku knjigu«, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala kuća ubrzo prerasta u »Narodnu prosvjetu«, jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.

Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovno progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju tiska poemu »Plivačica« koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, ove prostore uvela u umjetnost Europe i svijeta.

Europska pjesma

Kako je i »Narodna prosvjeta« učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak Dizdar posljednja dva desetljeća života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. S obitelji živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i znanstvenih radova iz područja početaka bosanske pismenosti i književnosti.

Zbirka »Kameni spavač«, objavljena 1966. godine, vrhunac je stvaralaštva Maka Dizdara i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj povijesti. No, da se radi i o djelu s dubokim i dalekosežnim političkim korijenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijatelji onoga što je Dizdar otkrivao, argumentirao i zagovarao. Pojava njegova epohalnog djela – »Starih bosanskih tekstova« – antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, s još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom, dolilo je ulje na lomaču.

Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u obrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka. Dizdar je u godini svoje smrti, 1971, objavio poetsku zbirku »Modra rijeka«, s istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a europska je kritika imenovala »europskom pjesmom«.