Tim iza nove studije kaže da vrijeme koje tinejdžeri provode na socijalnim mrežama ima maleni negativni efekt na njihove osjećaje glede života. Zaključeno je i da jedino djevojke smanjuju korištenje istih kao rezultat osjećaja nepovezanosti.

Prema koautoru studije, profesoru Andyju Przybylski (Oxford), kod 99.75 posto mladih osoba (gledajući njihovo zadovoljstvo životom), korištenje društvenih mreža ne utječe na rezultat. Przybylski dodaje i zaključak studije da nije važno koliko vremena djeca provode na društvenim mrežama, već su važnija neka druga pitanja.

„Moguće je da postoje neki drugi i precizniji aspekti društvenih mreža koji nisu dobri za djecu. Moguće je i da su neki mladi ljudi manje ili više ranjivi zbog pozadinskih čimbenika“, objašnjava za Guardian.

Stručnjaci iz ovog istraživanja tvrde da bi se roditelji trebali prestati brinuti oko toga koliko njihova djeca provode vremena na Facebooku ili Snapchatu, usmjeravajući se na međusobni razgovor o iskustvima.

„Kao što stvari krenu krivo izvan mreže, krenut će i na mreži. Vrlo je važno otvoriti komunikacijske kanale“, kaže Amy Orben, vodeća autorica istraživanja (Oxford).

Potencijalni utjecaj društvenih mreža na mlađe generacije, dovelo je do mnogih debata. Neke studije i ankete predlažu da isti imaju loš utjecaj na njihovo mentalno zdravlje, a drugi tvrde suprotno, zastupajući mišljenje da zapravo pomažu mladima u socijaliziranju i pronalaženju podrške.

Ovo posljednje istraživanje kaže da su prethodne studije istraživale tek imaju li djeca koja provode više vremena na društvenim mrežama, negativnije osjećaje prema životu.

Znanstvenici su istražili više od 12,500 tinejdžera u dobi do 15 godina, prema anketama provedenih od 2005. do 2016. godine.

Studija otkriva da nema snažne poveznice između zadovoljstva životom s vremenom provedenim na društvenim mrežama. Istodobno navode da je prilikom unakrsne analize otkriven tek neznatni porast nezadovoljstvom prema životu, kod djece koja provode više vremena na internetu.

„Promjene kod tinejdžerskog korištenja društvenih mreža može objasniti tek 0.25 posto promjene glede njihova pogleda na život, nakon godinu dana, što je maleni utjecaj“, kaže Orben za Guardian.

Promjena je primijećena kod djevojčica – one su bile manje zadovoljne pojedinim životnim aspektima što bi dovelo do smanjenja korištenja društvenih mreža kod njih.

„Kao što su i sami autori shvatili, niti jedna studija ne pokazuje krajnji dokaz utjecaja društvenih mreža na djecu, ali ova pruža barem nekakav. U popularnim terminima, društvene mreže možda i nisu izvor zla na dječje mentalno zdravlje, kao što često mislimo“, zaključuje profesorica Liz Twigg (Sveučilište Portsmouth), koja trenutno istražuje jednaka pitanja.