Prirodni zaslađivač

SLAĐA OD ŠEĆERA Jeste li ikad koristili steviju? Ovo je sve što trebate znati o toj biljci

Doris Žiković

Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili neke bakterijske bolesti probavnoga sustava

Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili neke bakterijske bolesti probavnoga sustava

Okus stevije istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji vole slatkiše, a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele i ostati. A pri zaslađivanju potrebno je 300 puta manje stevije nego šećera



Slatki okus ne mora nužno biti i nezdrav. Biljka stevija, rodom iz Južne Amerike, vrlo je tražena diljem svijeta zbog svoje ljekovitosti ali i zbog slatkog okusa. Posušeno lišće stevije 40 puta je slađe od šećera, a ekstrakti stevije čak 200 do 400 puta slađi od šećera. Stevija sadrži 0 kalorija, 0 grama ugljikohidrata s glikemijskim indeksom 0


Neosporna je činjenica da jedna od namirnica kojoj se ne može pripisati dobar učinak na ljudski organizam, posebice nakon dugog konzumiranja, jest bijeli šećer. Stevija je prirodni zaslađivač, koji za razliku od šećera ne izaziva karijes.


Više no dobar je izbor za osobe s povišenim tlakom i prekomjernom težinom, kao za one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani.




Međutim, potkraj 1980-tih godina američki Ured za hranu i lijekove iznenada je pokrenuo inicijativu koja je naposljetku zabranila uporabu stevije kao zaslađivača. Deset godina poslije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također zabranjuje steviju.


Naveden je zaključak da ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu uporabu tog proizvoda. Poslije analize svih okolnosti istraživači i travari zaključili su da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni već da predstavljaju vjerojatno ustupke industriji umjetnih zaslađivača.


Pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih proizvođača budući da se biljka ne može patentirati zbog čega je jeftina i dostupna. Ugroženim proizvođačima odgovarala je zakonska zabrana američkog ureda.


U većini zapadnih zemalja stevija je bila sabotirana i proglašena zabranjenom biljkom zbog interesa velikih multinacionalnih kompanija koje profitiraju na umjetnim zaslađivačima i šećeru, trujući potrošače ovim opasnim kemikalijama.


U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivača. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima saharinom i ciklamatima japanska vlada je 1970-tih podržala uvoz i uzgoj stevije.


Tako je 2008. godine FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) promijenila stajalište i stevija više nije zabranjena. Slatki glikozidi iz stevije sada se smatraju sigurnim za upotrebu pa se pretpostavlja da će Coca-Cola i druge multikompanije uskoro početi upotrebljavati steviju za zaslađivanje hrane i pića.


No trebamo biti na oprezu i ne vjerovati da je sve što sadrži steviju zdrav proizvod. Ove kompanije su spremna na sve i svašta i vrlo je moguće da će za svoje proizvode uz steviju koristi i druge jeftinije zaslađivače, a na račun stevije ih reklamirati kao ”zdrave”.


U nekim zemljama ta se biljka smije uzgajati, ali se ne smije prodavati kao zaslađivač. Aktivisti nastoje tu situaciju promijeniti u Hrvatskoj ističući mnogobrojne dobrobiti stevije.


Porijeklo stevije potječe iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač ljekovitih pripravaka, napitaka i čajeva. Stevija je višegodišnja biljka i njezin životni vijek traje pet godina.


Ne može opstati na niskim temperaturama pa je tijekom zime treba premjestiti u toplo spremište. Grmolika je biljka. Sadi se u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana.


Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili neke bakterijske bolesti probavnoga sustava, jer ima baktericidna svojstva, a onemogućava rast i ostalih infekcijskih organizama.


Stevija ima čak i antikancerogena svojstva te jača imunitet, tako da je čaj od stevije dobro piti za oporavak od gripe ili prehlade. Važno svojstvo stevije je u dentalnoj higijeni. Ona jednostavno ubija karijes.


Kao ugljikohidratna jumbo-molekula ne mijenja kiselost u ustima za vrijeme jela. Konzumiranje jednog lista stevije, ujutro prije doručka i pranja zubi, dovodi nakon šest tjedana upotrebe, do nestanka karijesa na zubima.


Stevija ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama, tako da se njome mogu zaslađivati vrući čajevi, a služi i za pečenje kolača. Okus stevije istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji vole slatkiše, a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele i ostati. A pri zaslađivanju potrebno je 300 puta manje stevije nego šećera.