DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN: Kako su ubili Martina Martin Luthera Kinga

P. N.

Izvor: YouTube/Screenshot

Izvor: YouTube/Screenshot

Sahrani Martina Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme ˝Napokon slobodan˝



Nešto poslije 18.00 sati, 4. travnja 1968. godine, Martin Luther King smrtonosno je pogođen metkom dok je stajao na balkonu ispred svoje sobe, u Lorraine Motelu u Memphisu. Najutjecajniji borac za građanska prava afro-amerikanaca u grad je stigao kako bi podržao štrajk radnika. Metak je prošao kroz čeljust i prerezao mu leđnu moždinu. King je u bolnici proglašen mrtvim. Imao je 39 godina.


U mjesecima prije njegova ubojstva, Martin Luther King se sve više bavio problemom ekonomske nejednakosti u Americi. Organizirao je kampanju za siromašne ljude, uključujući i marš na Washington, a u ožujku 1968. otputovao je u Memphis kako bi podržao loše tretirane afro-američke sanitarne radnike. 28. ožujka prosvjed radnika predvođen Lutherom završio je nasiljem i smrću afro-američkog tinejdžera. King je napustio grad, ali je obećao da će se početkom travnja vratiti kako bi predvodio još jednu demonstraciju.


King je 3. travnja, u Memphisu, dao svoju zadnju propovijed, rekavši: “Pred nama su neki teški dani. Ali sad mi nije važno, jer sam bio na planini … I dopustio mi je da se popnem na planinu. Pogledao sam i vidio sam Obećanu zemlju. Možda neću stići s vama. Ali želim da večeras znate da ćemo mi, kao ljudi, stići do obećane zemlje. “




Dan nakon što je izgovorio te riječi, King je ubijen snajperom. Kako se proširila vijest o atentatu, izbili su neredi u gradovima diljem Sjedinjenih Država, a trupe Nacionalne garde bile su raspoređene u Memphisu i Washingtonu. 9. travnja King je sahranjen u svom rodnom gradu Atlanti. Deseci tisuća ljudi okupili su se kako bi mu odali počast.


Istu večer kada je ubijen, pronađena je lovačka puška Remington na pločniku, jedan blok od motela Lorraine. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, puška, izvješća očevidaca i otisci prstiju na oružju su implicirali na jednog osumnjičenika: pobjegao je osuđenik James Earl Ray. U svibnju 1968. počela je masovna potjera za Rayom. FBI je konačno utvrdio da je dobio kanadsku putovnicu pod lažnim identitetom, koju je u to vrijeme bilo relativno jednostavno nabaviti.


8. lipnja, istražitelji Scotland Yarda uhitili su Raya u londonskoj zračnoj luci. Pokušavao je odletjeti u Belgiju, s konačnim ciljem, priznao je kasnije, da stigne do Rodezije. Rodezijom, koja se sada zove Zimbabve, u to je vrijeme vladala opresivna i međunarodno osuđena vlada bijele manjine. Izručen Sjedinjenim Državama, Ray je u ožujku 1969. stao pred suca u Memphisu i izjasnio se krivim za ubojstvo Kinga kako bi izbjegao električnu stolicu. Osuđen je na 99 godina zatvora.


Tri dana kasnije pokušao je povući priznanje krivnje, tvrdeći da je nedužan za i da se radi o zavjeri. Tvrdio je da mu je 1967. prišao tajanstveni čovjek po imenu “Raoul” i regrutirao ga u poduzeće koje se bavilo oružjem. Dana 4. travnja 1968., rekao je, shvatio je da će on biti poslan ubiti Kinga i morati pobjeći u Kanadu. Rayov prijedlog je odbijen, kao i njegovi desetci drugih zahtjeva za suđenje u sljedećih 29 godina.


Devedesetih godina, udovica i djeca Martina Luthera Kinga Jr. javno su govorili u prilog Rayu i njegovim tvrdnjama, nazivajući ga nevinim i špekulirajući o zavjeri atentata u kojoj je sudjelovala američka vlada i vojska. Prije njegove smrti, dr. King je bio pod nadzorom američke vojne obavještajne službe, koju su možda zamolili da promatraju Kinga nakon što je javno osudio rat u Vijetnamu 1967. godine.


Tijekom godina, atentat je ponovno ispitan od strane Povjerenstva za ubojstva, Okruga Shelby, Tennessee, a tri puta od strane američkog Ministarstva pravosuđa. Istrage su završile istim zaključkom: James Earl Ray ubio je Martina Luthera Kinga. Povjerenstvo Doma priznalo je da je možda postojala urota na niskoj razini, koja je uključivala jednog ili više sudionika, ali nije otkrila nikakve dokaze za definitivno dokazivanje te teorije. Osim dokaza protiv njega, kao što su njegovi otisci prstiju na oružju, Ray je imao definitivan motiv u ubojstvu kralja – mržnju. Prema navodima njegove obitelji i prijatelja, bio je otvoreni rasist koji ih je obavijestio o svojoj namjeri da ubije dr. Martina Luthera Kinga. Umro je 1998. godine.


Martin Luther King Jr. bio je građanski aktivist, baptistički svećenik i jedan od vođa Marša na Washington 1963., kada je izrekao svoj povijesni govor “I Have A Dream”. Slušalo ga je 250.000 ljudi. U svojoj knjizi iz 1964. godine “Zašto ne možemo čekati”, King objašnjava svoju ideju o davanju 50 milijardi dolara kroz 10 godina najugroženijim dijelovima crnačke zajednice.


Jedan je od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir. Propovijedao je nenasilno nepokoravanje i građanski neposluh.


Sahrani Martina Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 300.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme ˝Napokon slobodan˝.