Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
24. siječnja 2020.
Šokantna studija

Australija priznala: bili smo nemarni u očuvanju Velikog koraljnog grebena

Veliki koraljni greben
Veliki koraljni greben
Autor:
Objavljeno: 3. listopad 2012. u 14:02 2012-10-03T14:02:04+02:00

Uragani, kojih je bilo 34 od 1985. godine, odgovorni su za polovicu razaranja grebena (48 posto). Koralje proždire invazivna purpurna morska zvijezda Acanthaster planci, poznata kao »trnova kruna« i taj je predator odgovoran za 42 posto gubitka koralja. Globalno zagrijavanje odgovorno je za izbljeđivanje koraljne boje

SYDNEY Australija je u srijedu priznala da je bila nemarna u očuvanju Velikog koraljnog grebena koji je, kako je pokazala studija, u tri desetljeća izgubio više od polovice svojih koralja zbog oluja i predatora te globalnog zatopljenja.

Ministar za okoliš Tony Burke rekao je za javni kanal ABC kako vjeruje da je studija šokirala brojne Australce.  Vlada je poduzela mjere ze očuvanje koraljnog grebena »no nema nikakve dvojbe da se desetljećima« to blago zanemarivalo, rekao je ministar.

Veliki koraljni greben izgubio je više od polovice svojih koralja u 27 zadnjih godina zbog više čimbenika: meteoroloških (oluje), klimatskih (zagrijavanje), industrijskih (nitrati koji se rabe u poljoprivredi), pokazala je studija objavljena u američkom časopisu Proceedings of National Academy of Sciences.

Stanje će se nastaviti pogoršavati u jednakoj mjeri do 2022., ako se ništa ne poduzme, predviđa studija.

Uragani, kojih je bilo 34 od 1985. godine, odgovorni su za polovicu razaranja grebena (48 posto). Koralje proždire invazivna purpurna morska zvijezda Acanthaster planci, poznata kao »trnova kruna« i taj je predator odgovoran za 42 posto gubitka koralja. Globalno zagrijavanje odgovorno je za izbljeđivanje koraljne boje.

Koralji su stanište za milijune alga koje mu daju boje, no one ne podnose rast temeprature vode. Kako mikroalge umiru, koralj gubi boju i umire od gladi te se pretvara se u kalcificirani kostur.Veliki koraljni greben upisan je 1981. na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Proteže se na 345.000 četvornih kilometara duž australske obale i najveća je svjetska koraljna cjelina s 3.000 grebenskih »sustava« i stotinama tropskih otoka.

Dom je za 400 vrsta koralja i 1500 vrsta riba te 4000 vrsta mekušaca. Ondje obitavaju i druge vrste koje su sve više ugrožene kao veliki morski sisavac dugong te velika zelena kornjača.Koraljni grebeni proizvode desetke milijarda dolara turističkih prihoda svake godine te je njihovo očuvanje važno i ekološki i gospodarski, rekao je ministar Burke i naglasio: »Zato se moramo za njega dobro pobrinuti i ova studija za nas je alarm«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.