Ona je ikona naraštaja mladih koji ustaje protiv klimatskih promjena. Ali Greta Thunberg izaziva prijezir i porugu onih koji je smatraju lutkom na koncu ekološke evangelizacije.

Šveđanka je sa 16 godina postala glasonošom milijuna zabrinute mladeži koji razvrstavaju svoje smeće, čiste plaže, okreću leđa mesu i zrakoplovima i glasaju za zelene.
Prije samo 12 mjeseci, na početku školske godine, ta je učenica devetog razreda ostavila svoje udžbenike i bilježnice kod kuće i ispred švedskog parlamenta počela prosvjedovati, sama samcata, kako bi podigla svijest o potrebi hitne akcije u borbi s klimatskim promjenama.

Njezin »školski štrajk« nakon nekoliko je tjedana privukao pažnju društvenih mreža, a potom i svjetskih medija čime je rođen pokret »Petkom za budućnost«.

Fenomen je postao viralan. Greta na svojim računima na Twitteru i Instagramu ima šest milijuna sljedbenika.

Kao neslužbena glasnogovornica generacije, Greta Thunberg želi oglasiti alarm o globalnom zatopljenju. Njezin govor, već nazvan »Kako se usuđujete?«, slušali su brojni političari na klimatskom summitu UN-a u ponedjeljak.

»Svojim praznim riječima ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo«, kazala je vidljivo ljutita i na rubu suza.

Odvažna i nepokolebljiva, privukla je milijuna mladih da prosvjeduju. A to izluđuje njezine kritičare i potiče ih da je kleveću.

Greti je dijagnosticiran Aspergerov sindrom što je, na primjer, zloupotrijebio austrijski kolumnist Andrew Bolt kako bi je nazvao neurotičnom tinejdžericom s duboko poremećenim mesijanskim porivom.

Kanadska biologinja Severn Cullis-Suzuki jedom je bila u njezinoj koži. Imala je samo 12 godina kada je govorila na summitu za planetu Zemlju u Riju 1992. godine.

»Ona poziva na revoluciju i zato je žele ušutkati, diskreditrajući je«, rekla je Cullis-Suzuki.

Slavni francuski ekološki aktivist i fotograf Yann Arthus-Bertrand nazvao ju je »čudom«, a Barack Obama misli da »mijenja svijet«.

Francuski filozof Michel Onfray opisao ju je, pak, kao »kiborga«, a američki konzervativni komentator kaže da je Greta »mentalno bolesna« tinejdžerica odgovorna za »klimatsku histeriju«.

Nije čudno što je Šveđanka

U travnju ju je primio papa Franjo, također borac za zaštitu planeta, ali Gretini kritičari, oni koji ne govore o njezinoj dijagnozi nego o sadržaju, tvrde da njezin rječnik unosi pomutnju u poruke koje pokušavaju prenijeti znanstvenici, šteti tehnološkim inovacijama i zamagljuje ostale ekološke probleme.

»Klimatsko pitanje zasjenilo je sva druga pitanja zaštite okoliša, poput okrutnosti prema životinjama, mesnoj industriji i pesticidima. A one koji propituju Gretina stajališta odmah se proglašava skepticima«, kaže politička analitičarka Katarina Barrling.

Neki je optužuju da sije tjeskobu umjesto da iznosi racionalne argumente. »Želim da paničarite. Želim da strahujete svaki dan«, rekla je u siječnju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Ali izgleda da je u međuvremenu promijenila ton. »Želim da slušate znanstvenike«, kazala je prošli tjedan u Kongresu.

I dok njezino prozivanje odraslih mnoge iritira u inozemstvu, u Švedskoj to nikoga ne smeta.

Njezina drskost, pletenice i bebasto lice neodoljivo podsjećaju na Pipi Dugu Čarapu, junakinju romana Astrid Lindgren, emancipirano dijete koje samo istražuje svijet oko sebe, što je model na kojem počiva švedsko obrazovanje i odgoj djece.

»Nije slučajno što je Greta Šveđanka. Mislim da ne bi postojala bez Pipi ili Lisbeth Salander«, tetovirane hakerice iz kriminalističkog književnog serijala Millenniuma, tvrdi švedska esejistica Elisabeth Asbrink.

»Švedski školski kurikulum potiče kritičko razmišljanje učenika umjesto nagomilavanja znanja«, naglasila je.

Govorom u sjedištu UN-a švedska tinejdžerica Greta Thunberg prozvala je u ponedjeljak svjetske čelnike i putnike u zračnom prometu za tromost u borbi protiv klimatskih promjena, ali upravo to što ih je posramila moglo bi joj umanjiti izglede da dobije Nobelovu nagradu za mir. 

Thunberg je favoritkinja za priznanje kojim su se okitili svjetski čelnici poput Nelsona Mandele, Jimmyja Cartera i Mihaila Gorbačova i ako je dobije, šenaestgodišnja švedska učenica bit će prva dobitnica za borbu protiv klimatskih promjena otkako su Nobelovu nagradu za mir 2007. podijelili tadašnji američki potpredsjednik Al Gore i UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

No njezina mladost, otvorenost i prkosni nastup, a upravo tim osobinama stekla je vodeće mjesto ekološke aktivistice, izazov su Norveškom odboru za dodjelu Nobelove nagrade.

Njezina poruka putnicima u zračnom prijevozu da se srame zato što biraju avion – neke je ljude neugodno pogodila, a druge ljuti što si jedna tinejdžerica uzima za pravo prozivati svjetske lidere.

Liberali je smatraju hrabrom jer bez dlake na jeziku govori istinu o klimatskim promjenama. Kritičari s desnice u njoj vide lažljivicu ili licemjerku kojom manipuliraju roditelji ili socijalistička urota.

Neki smatraju da joj izgledi za Nobela rastu zbog činjenice da je proteklo dosta vremena (otkako je Gore dobio nagradu 2007.), a drugi drže da joj izglede umanjuje to što je posramila putnike u zračnom prometu, jer sram nije konstruktivno načelo koje bi moglo potaknuti promjene.

Greta Thunberg odbacuje optužbe kritičara da je plaćena aktivistica ili da se njome »netko koristi« u svoje svrhe.

»Iza mene nema nikoga do mene same. Moji roditelji bili su daleko od klimatskih aktivista sve dok im ja nisam skrenula pozornost na situaciju«, napisala je u veljači.

Vrlo sretna mlada djevojka

Svjetsku pozornost stekla je lani kada je izašla iz učionice kako bi prosvjedovala pred švedskim parlamentom zbog izostanka akcije u borbi protiv klimatskih promjena. Nadahnula je i druge te su na Dan borbe protiv klimatskih promjena prošli tjedan milijuni mladih širom svijeta izašli na ulice kako bi pritisnule vlade da konačno djeluju.

Putujući u New York jedrilicom koja ne ispušta štetne plinove, Thunberg je optužila svjetske čelnike na samitu o klimi u ponedjeljak zapitavši ih kako se usuđuju ukrasti joj snove i djetinjstvo.

Njezine riječi nisu dobro 'sjele' američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje o globalnom zatopljenju i odgovorio je 'trolanjem' »Ona se čini kao sretna, mlada djevojka koja se raduje sjajnoj budućnosti. To je tako lijepo vidjeti!«

Trump je, osim toga, sugerirao da bi baš on trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir i to »za mnoge stvari«. Ali, prigovara Trump, tu nagradu ne dijele pravedno.

Dobitnici Nobelove nagrade za mir izloženi su golemu pritisku i Nobelov odbor vjerojatno će razmisliti i o tome kako bi se Thunberg nosila s tim teretom.
Prije pet godina pakistanska aktivistica za obrazovanje djevojčica Malala Jusufzai primila je Nobelovu nagradu kada je imala 17 godina, no njezino imenovanje nije izazvalo takve prijepore.

»Prestrašan je teret Nobelove nagrade za tinejdžera«, rekao je Asle Sveen, autor nekoliko knjiga o Nobelovoj nagradi.

No poznavatelji i dalje smatraju da Thunberg ima izgleda.

Nobelov odbor mogao bi odlučiti smanjiti teret pa nagradu podijeliti između Thunberg i još nekoga, ili jednostavno odlučiti da je svojim ponašanjem pokazala dovoljno zrelosti unatoč mladim godinama.

Definicija mira

Prijepor bi mogao izbiti i zbog pitanja je li aktivizam u zaštiti okoliša zalaganje za mir, kako je to definirao u svojoj oporuci švedski industrijalac Alfred Nobel.

»Argument 'za' leži u tome što znanost pokazuje da proživljavamo dramatičnu promjenu klime i mogli bismo biti suočeni s krajnjim uvjetima s posljedicama kao što su ratovi i izbjeglice«, kaže Sveen.

Argument protiv stavljanja ekologije u zalaganje za mir spominjao se i 2007. kada je nagrada pripala Aleu Goreu i IPCC-u.

Osim Thunbreg, veće izglede da ove godine dobije Nobelovu nagradu za mir ima i etiopski premijer Abiy Ahmed za pomirbu s Eritrejom iz 2018. kojom je okončan rat susjednih zemalja s više od 70.000 žrtava između 1998. do 2000.

Izglede imaju i Reporteri bez granica ili CPJ (Odbor za zaštitu novinara), skupine koje se bore za slobodu javne riječi.

»To je vrlo važno u doba lažnih vijesti«, rekao je Dan Smith, direktor Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.

Papa Franjo i Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice i čelnik te organizacije Filippo Grandi mogli bi biti odabranici zbog njihova neumornog zalaganja za prava izbjeglica i prava na azil, koje je sve više dovedeno u pitanje pod pritiskom Sjedinjenih Država, Europe, ali i drugdje u svijetu.