Ratni zločoini ne zastarijevaju

SLOVENCI TRAŽE ODŠTETU: U Drugom svjetskom ratu su izgubili sve, a sad traže da im Njemačka plati

Hina

foto: Internet

foto: Internet

Prognanici su najugroženija skupina u Sloveniji jer su u ratu izgubili sve i nikad nisu dobili nikakvu odštetu, a status žrtava ratnog nasilja i minimalne rente priznati su nam tek 1995. godine, rekla je Žnidaršič.



LJUBLJANA – Slovenska društva prognanih i izbjeglih u Drugom svjetskom ratu smatraju da Njemačka, koja je od 1941. do 1945. okupirala većinu tadašnje Dravske banovine, duguje žrtvama i njihovim nasljednicima 50 milijardi eura za ratnu štetu, te da bi ih morala obeštetiti s barem tri milijarde eura, prenijeli su u ponedjeljak slovenski mediji.


Ratni zločini ne zastarijevaju, zato Njemačka Sloveniji još uvijek duguje oko 50 milijardi eura odštete za ratnu štetu, izneseno je na konferenciji za novinare Društva slovenskih prognanika i izbjeglica 1941-1945, dodavši da bi trebala biti isplaćena barem simbolična ošteta od tri milijarde i da pozivaju slovensku vladu da se na tome angažira.


Kako je pred 7. lipnja koji se obilježava kao Dan uspomene na slovenske prognanike i žrtve Drugog svjetskog rata kazala predsjednica tog društva Ivica Žnidaršič, u Sloveniji još uvijek živi oko 9500 prognanika i izbjeglica iz tog vremena kojima bi bilo potrebno isplatiti po 6 tisuća eura iako im je država priznala samo minimalne simbolične odštetne rente.




Prognanici su najugroženija skupina u Sloveniji jer su u ratu izgubili sve i nikad nisu dobili nikakvu odštetu, a status žrtava ratnog nasilja i minimalne rente priznati su nam tek 1995. godine, rekla je Žnidaršič.


Okupatori su u vrijeme Drugog svjetskog rata sa slovenskog teritorija prognali 63.000 ljudi, od čega ih je 45.000 prognano u njemačke logore, 10.000 u Hrvatsku, 7500 u Srbiju i 2000 u Mađarsku, dok ih je 17 tisuća pred represalijama samo izbjeglo iz domovine, kazala je predstavnica Društva prognanika i izbjeglica, dodavši da je među njima bilo i 20.000 djece.


To društvo se već godinama bori za dobivanje odšteta i reparacija od Njemačke i odbija teoriju prema kojoj je su reparacije bile posredno nadoknađene u vidu ekonomske pomoći zapadne Njemačke bivšoj SFRJ tzv. sporazumom Tito-Brandt jer se on odnsio na ekonomsku pomoć, a ne na nadoknade materijalnih i drugih šteta stanovništvu.