Međunarodna agencija za energiju

Rast potražnje za naftom usporit će nakon 2025. godine, nedovoljno da se ograniči rast temperature na Zemlji

Hina

Foto REUTERS

Foto REUTERS

Nakon 2025. rast će izrazito usporiti ali to neće dovesti do konačnog vrhunca u potrošnji nafte«, drže u IEA-i, ukazujući na očekivanu veću potražnju u sektoru cestovnog, brodskog i zračnog prijevoza tereta i u petrokemijskom sektoru. Vrhunac bi pak potrošnja nafte krajem 20-ih godina trebala dosegnuti u segmentu goriva za osobne automobile zbog pojačanog okretanja električnim vozilima



LONDON – Globalni rast potražnje za naftom usporit će nakon 2025. zbog poboljšane efikasnosti goriva i široke primjene električnih vozila, priopćila je u srijedu Međunarodna agencija za energiju (IEA).


Do 2040. potražnja će rasti ali će u 30-im godinama njezin rast izrazito usporiti, procjenjuje IEA u godišnjim procjenama globalne proizvodnje i potražnje za energentima.


Prema temeljnom scenariju, koji uključuje postojeće mjere energetske politike i najavljene ciljeve, potražnja bi u godinama do 2025. trebala rasti u prosjeku oko milijun barela dnevno, s prošlogodišnjih ukupno 97 milijuna barela dnevno.




Potom bi u 30-im godinama njezin rast trebao usporiti na prosječnih 100 tisuća barela dnevno, na ukupno 106 milijuna barela dnevno u 2040.


»Nakon 2025. rast će izrazito usporiti ali to neće dovesti do konačnog vrhunca u potrošnji nafte«, drže u IEA-i, ukazujući na očekivanu veću potražnju u sektoru cestovnog, brodskog i zračnog prijevoza tereta i u petrokemijskom sektoru.


Vrhunac bi pak potrošnja nafte krajem 20-ih godina trebala dosegnuti u segmentu goriva za osobne automobile zbog pojačanog okretanja električnim vozilima.


U IEA-i procjenjuju da će do 2040. broj električnih automobila narasti na 330 milijuna, s prošlogodišnjih 300 milijuna, prema prognozi iz prošlogodišnjeg izvješća. To bi značilo da više ne bi bilo potrebe za nekih četiri milijuna barela nafte dnevno, u odnosu na dosada procijenjenih 3,3 milijuna barela dnevno.


Agencija također procjenjuje da će se najviše povećati proizvodnja nafte u SAD-u, trenutno vodećem svjetskom proizvođaču, te u Iraku i Brazilu.Američka bi proizvodnja do 2035. trebala porasti na 11 milijuna barela dnevno, s prošlogodišnjih šest milijuna barela dnevno.

Udio članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusije u globalnoj proizvodnji nafte smanjiti će se u većem dijelu sljedećeg desetljeća na 47 posto, najnižu razinu od 80-ih godina prošlog stoljeća.


»Cijena barela potrebna da se uravnoteži ponuda i potražnja, prema ovom scenariju, blago raste, na gotovo 90 dolara u 2030., te 103 dolara u 2040.«, navodi se u IEA-inom izvješću.


U agenciji očekuju i da će potrošnja primarnih energenata porasti za četvrtinu do 2040., pri čemu će polovinu rasta činiti obnovljivi izvori a plin nešto više od trećine.


Prema temeljnom scenariju IEA emisija ugljičnog dioksida povezana s energetikom ne bi trebala dosegnuti vrhunac do 2040. zbog gospodarskog rasta i povećanja stanovništva.


Očekivani rast emisije za nešto više od 100 milijuna tona godišnje u razdoblju od 2018. do 2040., iako niži od godišnjeg prosjeka u razdoblju do 2010., od 350 milijuna tona godišnje, neće biti dovoljan da se ograniči rast temperature na Zemlji, konstatiraju u agenciji.