Alaramantno izvješće

Neprocjenjivoj baštini s popisa UNESCO-a prijeti potop. Uključujući i 6 lokacija u Hrvatskoj

Hina

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Iz hrvatske na popisu su stare jezgre Dubrovnika i Splita, katedrala svetog Jakova u Šibeniku, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Starigradsko polje na Hvaru i Trogir



PARIZ – Venecija, bazilika u Akvileji, Tir ili Efez, mjesta na Mediteranu s popisa svjetske baštine, ugrožena su rastom razine mora, navodi se u studiju objavljenoj u utorak u Nature communications. Studija koju su izradili znanstvenici sa sveučilišta Kiel u Njemačkoj i Southampton u Engleskoj, sadrži indeks kulturnog blaga po stupnju ugroženosti zbog klimatskih promjena koje im prijete do kraja stoljeća.


Prema tom indeksu Venecija i njezina laguna, zatim renesansni grad Ferrara, renesansni gradić i bazilika patrijarha Poponea u Akvileji u Italiji na vrhu su popisa. Smještena su na mjestima gdje je osobito velika prijetnja rasta razine voda Jadranskog mora, navodi se u priopćenju sveučilišta Southampton.


Venecija tone u lagunu 10 centimetara svakog stoljeća zbog rasta razine mora “što je posljedica progresije delte i slijeganja sedimenata”, upozorio je UNESCO (UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu). U 20. stoljeću, Venecija je izgubila dodatnih 10 do 13 centimetara zbog industrije koja je iskorištavala podzemne vode.




Foto Elio Velan


Foto Elio Velan



Arheološki ostaci grada Tira u Libanonu, cjelokupno arheološko nalazište Tarragone u Španjolskoj kao i Efeza u Turskoj najugroženiji su zbog erozije obale. Prema toj studiji, potapanje prijeti 37 mjesta na Sredozemlju, a erozija 42. Do kraja stoljeća, navodi se dalje u studiji, samo dva mjesta na Sredozemlju, a to su Medina u Tunisu i arheološki kompleks Ksant Letoon u Turskoj, izbjeći će prijetnji potapanja ili erozije.


Pred tim mjestima uvrštenima na UNESCO-ov popis svjetske baštine “brojni su izazovi” kako bi se ona prilagodila učincima rasta razine mora, ističe Sally Brown sa sveučilišta Southampton. U studiji se ističe da osim nekih vrlo rijetkih iznimaka, ti spomenici svjetske kulturne baštine ne mogu biti izmješteni.



Popis svih lokacija s popisa svjetske baštine navddenih u časopisu Nature communications ugroženima zbog rasta razine mora: Medina, Tunis, Pisa, Italija, Cilento i Nacionalni park Vallo di Diano, Arheološko nalazište Carthage u Tunisu, Srednjovjekovni grad Rodos, Grčka, Arheološki kompleks Tárraco, Španjolska, Paphos, Cipar, Medina of Sousse, Tunis, Katedrala svetog Jakova u Šibeniku, Povijesna jezgra Dubrovnika, Otok Delos blizu Mikonosa, Stari grad Krf, Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom, Drevna četvrt Kasbah u Alžiru, Drevni grad Efes u Turskoj, Prirodna i kulturno povijesno područje Kotora, Butrint, Albanija, Barokna središta osam baroknih gradova u dolini Val di Noto, Valleta, Malta, Samos, Grčka, Acre, stari grad u Izraelu, Arles, Francuska, Grad Vicenza i Palladijeve Vile, Bijeli grad Tel Aviva, Arheološka lokacija Leptis Magna, Libija, Povijesna jezgra Napulja, Sirakuza i nekropola Pantalica na Siciliji, Arheološka lokacija Sabratha, Libija, Ferrara i ušće rijeke Po, Genova, palače u ulici Strada Nuova i kompleks Palazzi dei Rolli, Tipasa, Alžir, Ranokršćanski spomenici u Ravenni, Behaistička svetišta u Haifi i zapadnoj Galileji, Byblos, Libanon, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Starigradsko polje na Hvaru, Tir, Libanon, Trogir, Kulturni krajobraz Serra de Tramuntana, Španjolska, Kerkuane, Tunis, Arheološka lokacija i bazilika u talijanskom gradu Aquileia, Gorhamova špilja na Gibraltaru, Povijesna područja Istanbula, Portovenere, Cinque Terre i otoci Palmaria, Tino and Tinetto, Venecijanske utvrde između 15. i 17. stoljeća, Venecija i otoci lagune, Pompeji, Piazza del Duomo u Milanu, Obala Amalfi.