Nakon što je Donald Trump otkazao nuklearni sporazum s Iranom, umnogome ovisi o EU-u, odnosno o tri supotpisnice tog sporazuma iz 2015. godine – Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji što će se dalje događati. Naravno da je Trumpova odluka izazvala veliki politički potres i daljnju destabilizaciju na Bliskom istoku.

Federica Mogherini, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, odmah je odgovorila, rekavši da sve dok Iran nastavlja ispunjavati svoje obveze, kao što je dosad činio, Europska unija ostaje privržena punoj i učinkovitoj provedbi nuklearnog sporazuma. Poručila je iranskim građanima i čelnicima pojedinačno da ne dopuste nikome da razori taj sporazum.

Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, vrlo izravno je kritizirao Trumpovu dalekosežnu, kontroverznu odluku. U obraćanju flamanskom regionalnom parlamentu komentirao je da EU mora zamijeniti SAD, koji je kao međunarodni čimbenik izgubio snagu, a time i svoj dugoročni utjecaj. SAD više ne žele surađivati s ostalim dijelovima svijeta, kaže.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je preostale potpisnice sporazuma iz 2015. da »u potpunosti poštuju svoje obveze« nakon povlačenja SAD-a. Rusija je »duboko razočarana« i smatra da je ovakvo američko otkazivanje »grubo kršenje međunarodnog prava«.

Sporazum ograničava iranski program obogaćivanja urana kako se ne bi mogao upotrijebiti za razvoj atomskog oružja, a zauzvrat su Iranu ublažene međunarodne sankcije, kojih je većina ukinuta u siječnju 2016.

Velika Britanija, Njemačka i Francuska, tri članice EU-a i supotpisnice sporazuma, uz Rusiju, Kinu i Obamin SAD, izrazile su žaljenje zbog američke odluke i pozvale Washington da ne poduzima korake kojima će otežati život drugim zemljama koje još žele ostati privržene nuklearnom sporazumu.

Godišnja robna razmjena zemalja EU s Iranom, u kojem živi 80 milijuna ljudi, 2015. godine, dok su još trajale sankcije, iznosila je 9,2 milijarde dolara, 2016. je već skočila na 16,4 milijarde a 2017. na 24 milijardi dolara. I sada Trump misli da bi praktički zbog njegovog osobnog hira a njemu za ljubav, europske zemlje trebale sav taj novac zaboraviti, izgubiti i na naredbu Iranu uvesti sankcije. Neće to ići.

Megalomanski diktat

Patrick Pouyanne, izvrši direktor francuske energetske kompanije Total, pozvao je EU da svakako zaštiti europske tvrtke od američkih sankcija. Total je u poslovima od 3,8 milijardi dolara na iranskom, inače najvećem plinskom polju u svijetu.

Francuska i strateški gleda na svoju budućnost kroz suradnju s Iranom. Osim energetske industrije, cjelokupna automobilska (Peugeot i Renault) i avionska industrija (Airbus) mnogo su uložile u Iran.

Njemačka ima trgovinsku razmjenu s Iranom od 3,4 milijarde eura. Dieter Kempf, predsjednik njemačke udruge industrijalaca (BDI) govori da Njemačka nije pripremljena da odustane od iranskog tržišta jer su njemačke tvrtke uložile mnogo u otvaranje tržišta i u ukidanje gospodarskih sankcija, a sada su izgledi zamagljeni.

I Velikoj Britaniji je nakon potpisivanja sporazuma trgovina s Iranom skočila 50 posto.

A Trump prijeti i Europi jer osim što je najavio još i pooštrene američke sankcije Iranu, upozorio je i da će sankcionirati one zemlje koje budu nastavile ekonomsku, političku i drugu suradnju s Iranom, tako da se radi o bahatom megalomanskom diktatu kojeg je Donald Trump pokušava nametnuti svima koji ne misle kao on. Iz Boeinga koji je u prosincu 2016. postigao sporazum o prodaji 80 aviona Iranu, poručili su da će poštovati američku odluku.

Dolaskom Johna Boltona za savjetnika za nacionalnu sigurnost i Mikea Pompea kao državnog tajnika, američko-iranski dogovor je zapečaćen.

Ulog je i ovog puta jako velik – to je rizik od novog, velikog rata na Bliskom istoku. Trump je Iranu zaprijetio vojnom intervencijom ako Iran nastavi s nuklearnim programom.

U noći od srijede na četvrtak najprije su iranske snage u Siriji ispalile 20 projektila na izraelske mete u Golanskoj visoravni, a onda je Izrael uzvratio. Gađali su na desetine iranskih meta u Siriji i pogodili skladišta oružja, radarsku stanicu i centar protuzračne obrane. To je dosad najizravnija konfrontacija između Izraela i Irana, Na izraelskoj strani nije bilo žrtava, ali su njihove rakete ubile u Siriji barem troje ljudi. Dosad najizravnija konfrontacija nesumnjivo je prva vojna posljedica američkog otkazivanja sporazuma.  

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu komentirao je da je izraelski cilj jasan – ne dopustiti da se Iran vojno učvrsti u Siriji. Kaže da će stostruko uzvratiti onima koji ih napadnu i da će djelovati protiv onih koji ih kane napasti i prije nego to učine.

Europska unija se obvezala poduzeti korake za spriječi bilo kakve američke sankcije prema tvrtkama iz EU koje rade s Iranom.

Europi se ne vjeruje

Ali, iranski predsjednik Rohani smatra da Europa ima »vrlo ograničene mogućnosti« za spašavanje tog sporazuma. Dakle, umjereni iranski predsjednik Rohani ne vjeruje previše u snagu glavnih europskih zemalja, a dozapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC) Hosein Salami kaže da Europa ne može djelovati neovisno u vezi sa sporazumom.

– Neprijatelji Irana ne traže vojni sukob. Oni žele gospodarskom izolacijom izvršiti pritisak na našu zemlju… Jedini način da se suprotstavimo tim neprijateljima je otpor, ne diplomacija, rezolutan je Salami.

A vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamenei kazao da europskim zemljama, potpisnicama ugovora »također ne vjeruje«.

Ako iranski politički vrh odluči izaći iz programa, iranska atomska agencija će nastaviti obogaćivanje urana.

Podršku Trumpovoj odluci dali su samo Izrael i Saudijska Arabija te saudijski saveznici Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Saudijska Arabija, zemlja sunitskog islama, zakleti je neprijatelj šijitskog Irana i bore se na suprotnim stranama u Siriji i Jemenu. Ta totalitarna monarhija zapravo je i glavni financijer islamističkih terorističkih organizacija, iako je Trump, valjda i ne samo iz neznanja, optužio Iran da financira Al Qaidu, što je zbog vjerskih podjela naprosto nemoguće.

Na pitanje američkog kanala CNN o mogućnosti da Rijad izradi vlastitu bombu ako Teheran iskoristi američko povlačenje iz sporazuma iz 2015. kako bi nastavio razvijati svoj nuklearni program, saudijski ministar vanjskih poslova Adela al-Džubeir kazao je da će u tom slučaju i njegova zemlja učiniti sve da stekne nuklearni kapacitet. U ožujku je tu mogućnost najavio i prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.

Iranska osveta?